Badnja noć u folkloristici Hrvata
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.690Ključne riječi:
narodni običaji, ophodi i obredi, molitve, svjetlost, radost, kult pokojnika Hrčak ID, 64650Sažetak
Badnja noć najbajkovitija je u godini, a karakteriziraju je: unošenje badnjaka, posipanje žitom badnjaka i onoga koji ga unosi, slama, svijeće, molitva, večera, bor, jaslice, čekanje polnoćke, zdravice, čestitarski ophodi: koledanje, betlehemari, betlemašice, kabanari, posjete prijatelja i susjeda; odlazak na polnoćku. Spominjanjedrveta (badnjaka) u Hrvata seže u 1272. godinu, ali o Badnjem danu i Badnjoj noći u hrvatskoj znanstvenoj literaturi do polovice devetnaestoga stoljeća nema značajnijih stručnih i znanstvenih radova. Međutim, u narodnome pamćenju tradicijom sedo naših dana sačuvao velik broj negdanjih običaja, obreda i ophoda koji su se odvijali u Badnjoj noći. Takvih je u ovom radu sto dvadeset dva izvorno zapisanih primjera u raznim krajevima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Navode se i interpretiraju i primjeri iz Srbije i Austrije. U običajima, obredima i ophodima u Badnjoj noći opažaju se drevni pretkršćanskimotivi, a glavna im je značajka apotropejska i panspermijska. Badnju noć svečano su obilježavali i bosanski muslimani, primjerice u prozorsko-ramskom kraju. Velik je broj običaja prekrio zaborav, neki od njih su modificirani, a neki se revitalizirajuu naše vrijeme.Preuzimanja
Reference
Andrija Bortulin, "Božić, običaji u Belom na otoku Cresu", Zbornik za narodni
život i običaje južnih Slavena, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, knjiga
, sv. 1. urednik D. Boranić, Zagreb, 1906, str. 152-155.
Alija Ćatić, "Božić kod muslimana (Prozor u Bosni)", u: Zbornik za narodni život i
običaje južnih Slavena, knjiga 26, urednik dr. D. Boranić, Jugoslavenska akademija
znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1928, str. 379-380.
Marko Dragić, "Apotropejski obredi, običaji i ophodi u hrvatskoj tradicijskoj
kulturi", Croatica et Slavica Iadertina, br. 3, 2007, str. 369-390.
Marko Dragić, "Advent u liturgiji i narodnoj kulturi Hrvata", Crkva u svijetu, br.
, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008a, str. 414-440.
Marko Dragić, "Drvo badnjak u kršćanskoj tradicijskoj kulturi", Crkva u svijetu,
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, br. 1, Split, 2008b, str. 67-91.
Marko Dragić, "Koledanje i veselanje u hrvatskoj tradiciji", Zbornik radova
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, br. 1, Split, 2008c, str. 21-43.
Ksaver Šandor Đalski, "Badnjak", u: Ksaver Šandor Đalski I, PSHK, knj. 50,
Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 1964a.
Ksaver Šandor Đalski, "Legenda iz dvorišta kbr. 15", u: Ksaver Šandor Đalski II,
PSHK, knj. 50, Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 1964b.
Ivo Furčić, Narodno stvaralaštvo šibenskoga područja, III Mjesta u šibenskom
zaleđu, Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1988.
Milovan Gavazzi, Godina dana hrvatskih narodnih običaja, III izdanje, Hrvatski
Sabor kulture, Zagreb, 1991.
Hrvatski običaji, Zbornik studentskih radova, Uskrs, Vanda Babić i Josip Miletić,
(ur.), Odjel za kroatistiku i slavistiku, Sveučilišta u Zadru, Zadar, 2006.
Luka Ilić Oriovčanin, Narodni slavonski običaji, Zagreb, 1846.
Frano Ivanišević, Poljica, narodni život i običaji, reprint izdanja JAZU iz 1906. i
neobjavljena građa, Književni krug, Split ,1987.
Radmila Kajmaković, "Božićni običaji", Etnologija, NS, sv. 15-16, Glasnik
zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1961, str. 221-227.
Radoslav Katičić, Božanski boj (Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske
starine), Katedra Čakavskoga sabora Općine Mošćenička Draga, Odsjek za
etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb / Mošćenička Draga, 2008.
M. Kombol, S. P. Novak, Hrvatska književnost do narodnog preporoda, Školska
knjiga, Zagreb, 1996.
Augustin Kristić, Crkveno-narodni običaji Kreševa (posebno otisnut otisak iz
Dobrog pastira, god. 7), Sarajevo, 1956.
Fra Silvestar Kutleša, Život i običaji u Imockoj krajini, Matica hrvatska ogranak
Imotski, Imotski, 1997.
Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva i Uvod u ikonologiju
Radovana Ivančevića, priredio Anđelko Badurina, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,
Nazdravičar i govornik za sve prilike života, sastavio Ivan Josipov Šarić, treće
dopunjeno i popunjeno izdanje, pretisak, Golden marketing, Zagreb, 1994.
Dunja Rihtman-Auguštin, Knjiga o Božiću, Božić i božićni običaji u hrvatskoj
narodnoj kulturi, Golden marketing, Zagreb, 1995.
Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga prva A – J,
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1971.
Srpski rječnik, istumačen njemačkijem i latinskijem riječima, skupio ga i na svijet
izdao Vuk Stefanović Karadžić, 1852. u Beču u štampariji jermenskoga namastira.
Mijat Stojanović, Slike iz domaćega života slavonskog naroda i iz prirode., s
dodatkom Slavonske pučke sigre, Tiskarnicom Ignjata Karla Sopross, u Zemunu,
Jerko Suton, Vjerski život i običaji Zapadne Hercegovine, Mostar, 1968. (Umnožen
rukopis. Primjerak se nalazi u Franjevačkoj knjižnici Mostar, inv. br. 3912, sign.
)
Fra Luka Tomašević, Između zemlje i neba, (Vjera i moral u životu kršćana Sinjske
krajine u 18. stoljeću), Knjižnica "Gospa Sinjska", knjiga br. 6, Sinj, 2000.
Vid Vukasović Vuletić, Božić u Račišćim (O. Korčula), Srđ, Dubrovnik, 1906.
Stevan Vujadinović, Neka zapažanja o postanku sela Račišća na Korčuli i poreklu
njegovog stanovništva, Beograd, 1968.
Izvori
Rkp. FF Split (Rukopisne zbirke Katedre za Hrvatsku usmenu književnost,
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu).
Rkp. FF Mostar (Rukopisne zbirke Katedre za Hrvatsku usmenu književnost,
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru).
