Književno oblikovanje gospodarskih problema u romanu Tijesna zemlja Mate Balote

Sažetak

Gospodarski problemi Balotina romana Tijesna zemlja sastavni su dio života u piščevu rodnom selu u posljednjim desetljećima 19. stoljeća, kada naturalna razmjena ustupa mjesto novčanom gospodarstvu. Motivi zemlje, vinove loze i maslina nisu samo simboli preživljavanja nego i trajnosti obiteljskih naraštaja. Pojedinac odrastao u tradiciji poistovjećuje svoj bitak s radom na zemlji – škrtoj, ali jedinoj sigurnoj imovini. Međutim, zemlja sa zasnivanjem novih obitelji postaje sve manja, stoga se zemljoradnja dopunjava drugim, u očima seljana manje uglednim poslovima: lončarstvom, pomorstvom i trgovinom. Polazeći od stava da roman nije prozna ilustracija piščevih znanstvenih ideja, nego umjetnički tekst, rad razmatra pripovjedne tehnike u književnome oblikovanju gospodarskih problema: liriziran pripovijedani monolog odraslih likova o svojim planovima preživljavanja ili obogaćivanja; pripovjedačevu psihonaraciju s dječjim fokalizatorom o pučkim vjerovanjima i seljačkome načinu rada i života; kontrastivnu karakterizaciju likova kao primjer suprotna stava prema radu i stjecanju bogatstva; pripovjedačeve komentare o povijesti rakljanskih doseljenika i o negativnim utjecajima novca na individualnu i seosku kolektivnu etiku; opise prirode kao izvora života te dijaloge kao pokazatelje međuljudskih odnosa i načina života.