Značenje narodnoga preporoda za hrvatski jezik
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.323Sažetak
Rad je pisan u povodu 170. obljetnice ilirskoga preporoda, središnjega, najdjelotvornijega razdoblja hrvatskoga narodnoga preporoda. Raspravlja se o njegovu mjestu u tadašnjim europskim kretanjima, o razlozima za ilirskim imenom, o jeziku kao glavnom identifikacijskom sredstvu u nacionalnoj integraciji, o jezikoslovnoj djelatnosti, iznose se jezikoslovni protudokazi nekim neutemeljenim mišljenjima u slavistici o tom vremenu i o današnjoj standardnojezičnoj situaciji na novoštokavskom prostoru. Jezičnim se podacima o novoštokavskim tipičnim obilježjima u pretpreporodnim književnim i jezikoslovnim djelima dokazuje da su novoštokavski temelji hrvatskoga standardnoga jezika položeni prije 19. st., da su hrvatski jezikoslovci 30-ih godina 19. st. prihvatili takav izbor potpuno samostalno i da je bečki književni dogovor ostao samo mrtvo slovo na papiru.Preuzimanja
Reference
Vjekoslav Babukić, 1847: "Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Vikoslavom Babukićem", Kolo, IV, Zagreb.
Dalibor Brozović, 1966: "Jezično značenje hrvatskog narodnog preporoda", Kolo, br. 8–9–10, str. 249–253.
David Crystal, 1985: A Dictionary of Linguistics and Phonetics, Basil Blackwell Ltd, Oxford.
Robert D. Greenberg, 2005: Jezik i identitet na Balkanu: raspad srpsko-hrvatskoga, Srednja Europa, Zagreb.
Helmut Keipert, 2004: "Wie hat man 1835 in Zagreb aus dem serbischen Übersetzt?", Germano-slavistische Beiträge, Festschrift für Peter Rehder (Hrgs M. Okuka, U. Schweier), München.
Dragutin Rakovac, 1842: "Mali katekizam za velike ljude", u: Riznica ilirska 1835–1985, priredio Miroslav Šicel, Cankarjeva založba i Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb–Ljubljana 1985.
Tadija Smičiklas, 1876: Život i djela Vjekoslava Babukića, Zagreb.
Škiljan, D., 1998: Javni jezik: pristup lingvistici javne komunikacije, Biblioteka XX vek, Beograd.
Bogoslav Šulek, 1874: Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, Zagreb.
Branka Tafra, 1991: "Jesu li ahavci izgovarali h?", Kolo, 5–6, str. 47–64.
Branka Tafra, 1993: Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Matica hrvatska, Zagreb.
Branka Tafra, 1995: "Obilježja hrvatske gramatičke norme do kraja 19. st.", Filologija, 24–25, str. 349–353.
Branka Tafra, 2002: "Jezikoslovac Šime Starčević", u: Shime Starcsevich, Nova ricsoslovica iliricska, pretisak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str. 127–177.
Branka Tafra, 2003: "Dijakronijski aspekti normiranja hrvatskoga jezika", u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002, Filozofski fakultet, FF press, Zagreb, str. 305–319.
George Thomas, 1988: The Impact of the Illyrian Movement on the Croatian Lexicon, Otto Sagner, Munich.
Adolfo Veber, 1884: "Zagrebačka škola", u: Polemike u hrvatskoj književnosti, kolo I, knj. 3, priredio I. Krtalić, Zagreb 1982.
Zlatko Vince, 1978: Putovima hrvatskoga književnog jezika, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
Fran Volarić, 1854: Ilirska slovnica, Vladateljna štamparija, Trst.
Josip Vončina, 1993: "Hrvatski jekavski dugi jat", Forum, 4–6, str. 355–383.
Josip Vončina, 1999: "Imenički genitiv množine od iliraca do vukovaca", Filologija, 33, str. 179–221.
