Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Sažetak

U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima za za- činsko i ljekovito bilje. Autor je provodio ankete od 1984. do 2002. (uz više telefonskih provjera tijekom pisanja ovoga rada). Obuhvaćeni su nazivi iz svih mjesta u kojima se još uvijek govori istrorumunjski (Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli i Kostrčan). Obrađeno je 16 fitonima, uz dva oblika jedne hibridne sintagme, koje smo dobili kao odgovore na 13 pitanja – obrađeno je nešto više oblika jer smo na dva pitanja kao odgovor dobili sinonimne oblike, uz jednu sintagmu čiji su svi elementi obrađeni i pojedinačno. Termini su obrađeni leksikološki i etimološki. Svaki se oblik uspore- đuje i potvrđuje s građom iz svih istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dolazi usporedbom istrorumunjskih oblika sa sličnim u okolnim čakavskim i, eventualno, slovenskim govorima u Istri, ali i u čakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije, odnosno s riječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je riječ o izvornim riječima.