Ortografija osnovnog oblika anglicizma u ruskoj računalnoj terminologiji i aspekt varijabilnosti
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.335Sažetak
U članku se govori o četiri načina formiranja ortografije osnovnoga oblika anglicizama u ruskoj računalnoj terminologiji. Analiza je provedena prema teoretskim i metodološkim principima proučavanja jezičnih dodira Rudolfa Filipovića. Budući da se analiziraju anglicizmi u ruskom, zbog specifičnosti ruskoga fonetskog sustava, uvodi se i peti oblik adaptacije anglicizma na ortografskoj razini. Ortografija osnovnog oblika anglicizma može se formirati na pet načina: prema ortografiji i izgovorumodela, njihovoj kombinaciji, utjecaju jezika posrednika i s obzirom na izgovor palataliziranih suglasnika. U analizi i klasifikaciji ortografije računalnih anglicizama u ruskom jeziku, korišteni su indeksi kojima je u Rječniku anglicizama u hrvatskom ili srpskom jeziku Rudolf Filipović označavao ortografiju osnovnih oblika anglicizama: 1.) indeks a koji predstavlja formiranje osnovnog oblika anglicizma prema izgovoru modela; 2.) indeks b – osnovni se oblik formira prema ortografiji modela; 3.) indeks c – osnovni se oblik formira kombinacijom izgovora i ortografije; 4.) indeks d – osnovni se oblik formira pod utjecajem jezika posrednika te 5.) indeks e - osnovni se oblik formira prema izgovoru palataliziranih suglasnika. Zbog nesređene situacije u ovom dijelu leksika zamjetna je varijabilnost, tj. preinačivanje termina.Preuzimanja
Reference
Druker, P., Avrutin, Y. (1999.), The Comprehensive Russian Computer Dictionary (English-Russian, Russian-English), The Institute of Electrical and Electronical Engineers, Piscataway.
Fabijanić, I. (2003.), Anglicizmi u ruskoj kompjuterskoj terminologiji, Magistarski rad u rukopisu, Zadar.
Filipović, R. (1986.), Teorija jezika u kontaktu: uvod u lingvistiku jezičnih dodira, Školska knjiga, Zagreb.
Filipović, R. (1990.), Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo, razvoj, značenje, Školska knjiga, Zagreb.
Filipović, R., Menac, A. (1993.) "Transfonemizacija u Rječniku anglicizama u ruskom jeziku: teorija i primjena", u: Suvremena lingvistika, 35-36, Zagreb, 59-75.
Kesić-Šafar, B. (1979.), "Historical Background of Anglo-Russian Borrowing", u: Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia XXIV., Zagreb, 265-277.
Pfaffenberger, B. (2000.), Webster’s New World Dictionary of Computer Terms, IDG Books Worldwide, Foster City.
Zvizdić, E. (2001.), "Povijest Interneta", u: Kolo, 2, Matica hrvatska, Zagreb, 512-527.
Калинин, A. В. (1966.), Лексика русского языка. Издательство московского университета, Москва.
Мирончиков, И. К., Павловцев, В. A. (2000.), Англо-русский толковый словарь по Интернет, Харвест, Москва.
Орлов, С. Б. (1998.), Современный англо-русский словарь пo вычислительной технике, КУБК-a, Москва.
Пройдаков, Э. М., Теплицкий, Л. A. (2000.), Англо-русский толковый словарь по вычислительной технике, Интернету и программированию, Русская редакция, Москва.
WEB-LITERATURA
http://www.foreignword.com/glossary/russian/
(English-Russian Dictionary of Computing for Everyone)
http://www.ets.ru/livelang/r50week.htm
http://www.home.udmnet.ru/teena/slang/hackers.html
http://www.nic.funet.fi/pub/culture/russian/dictionaries/computer.slang


