Bilješe uz sonet Marina Zizerića Dubrovčanina Antoniju Altovitiju
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4298Ključne riječi:
Marin Zizerić Dubrovčanin, enkomijastički sonet, dedikacijske i privatne poslanice, Lodovico Domenichi, Antonfrancesco Doni, Dinko Ranjina, Luka SorkočevićSažetak
Članak se bavi sonetom slabo poznatog Dubrovčanina Marina Zizerića posvećenom Antoniju Altovitiju, pripadniku poznate firentinske obitelji, a potom i Zizerićevim kontaktima u književno-kulturnim krugovima Firence, Piacenze i Venecije. Jedna sonetna pohvala nije dostatna književna legitimacija svom autoru, ali je dobar poticaj da se odškrinu vrata za istraživanje njegove mreže književno-kulturnih odnosa na visokoj razini talijanske kulturne scene sredinom 16. stoljeća. O Zizerićevim kulturnim kontaktima svjedoče posvetna pisma i anegdota Ludovica Domenichija, posveta izdavača Bernarda Giuntija, uz od ranije poznato pismo Anton Francesca Donija. Rad se osvrće i na nekoliko drugih posveta, pisama i spomena o našijencima, književniku Dinku Ranjini i Luki Sorkočeviću, nastalima u istom književnom krugu.


