Zakonski celibat za učiteljice
kulturni fenomen 19. stoljeća
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4305Ključne riječi:
emancipacija žena, majčinstvo, modernizacija, Zakon od 31. listopada 1888. ob uredjenju pučke nastave i obrazovanja pučkih učitelja u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, zakonski celibat za učiteljice, hrvatska književnost 19. stoljeća, reprezentacija ženskih likova, lik učiteljiceSažetak
Zakonski celibat za učiteljice u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji uveden je 1888. Propisujući školski Zakon, monarhijska je legislativa bila usklađena s prevladavajućom zapadnom zakonskom regulativom, koja je branila zapošljavanje udanih učiteljica i zaposlenim učiteljicama nametala odabir braka ili zvanja. Javne rasprave vođene oko toga bile su usmjerene na nekoliko pitanja: prvo, može li se profesionalizacija žena uopće uskladiti s tzv. naravnim ženskim sklonostima prema sferi kućanstva; drugo, koji su društveni i ekonomski učinci rada udanih učiteljica; treće, kakve su moralne implikacije uvođenja ženske seksualnosti u javno područje (npr. doličnost trudnih učiteljica u razredu). Pitanja otvarana u tim raspravama i uopće potreba za takvim ozakonjivanjem ženskoga rada u članku se promatraju zajedno s ključnim tendencijama koje su obilježile 19. stoljeće: modernizacijom i nacionalizacijom hrvatskoga društva, usponom diskursa o modernom majčinstvu (osobito u pedagoškom, didaktičkom i publicističkom diskursu te književnosti što interes za majčinstvo premješta na lik učiteljice, dajući visoku moralnu i didaktičnu vrijednost književnoj reprezentaciji te ženske figure) i zalaganjima za emancipaciju žena.
Preuzimanja
Reference
