Emocionalno tijelo silovane žene u Domovinskom ratu na primjeru drame Slike Marijine Lydije Scheuermann Hodak
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4317Ključne riječi:
emocionalno tijelo, književna emocionologija, književnost o Domovinskome ratu, silovanje u književnosti, trauma silovanjaSažetak
Emocionalno tijelo dosadašnji je predmet istraživanja psihologije, medicine i kulturalnih studija. U radu će se istražiti emocionalno tijelo na primjeru moralno-etički i emocionalno kompleksnoga slučaja tekstualno reprezentirane traume silovane žene u Domovinskome ratu u ratnoj monodrami Slike Marijine (1996) Lydije Scheuermann Hodak. Emocionalno tijelo istražit će se pomoću postmodernističkih dramskih strategija kao književnoteorijski emocionološki pojam. Metodološku matricu rada činit će teorija emocionalnoga tijela Martín-Moruno i Pichel (2019). Prema navedenim autorima emocionalno tijelo istražit će se kao rezultat konfiguracije materije u kojoj su emocije pokretačka snaga i rezultat performativnosti. Kao posljedica genocidne politike ili ratnoga silovanja žena u Hrvatskoj 1990. ‒ 1995. godine, Marijino traumatizirano emocionalno tijelo klasificirat će se kao bolno, histerično i političko, s ciljem odupiranja tradicionalnoj maskulinoj diskurzivnoj i društvenoj praksi.


