Funkcije i načini ostvarenja lika junaka u bajkama iz doline Neretve

Autor(i)

  • Denis Vekić Odjel za kroatistiku, Sveučilište u Zadru

DOI:

https://doi.org/10.15291/csi.4902

Ključne riječi:

bajka, dolina Neretve, junak, motiv, usmena književnost

Sažetak

Sedam rukopisnih zbirki donosi folklornu građu koja je sakupljena terenskim istraživanjem djelatnika nekadašnjega Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu sredinom prošloga stoljeća na području doline Neretve. Dvije rukopisne zbirke Maje Bošković-Stulli (1956; 1964) jedine donose bajke, uz ostale prozne oblike, dok još jedino rukopisne zbirke Nikole Bonifačića Rožina i Ivana Ivančana donose predaje, anegdote i legendarne pripovijetke sakupljene na tome prostoru. Uvidom u građu utvrđeno je da su dvije rukopisne zbirke Maje Bošković-Stulli relevantne za selekciju građe koja se proučava u ovome radu. Sveukupno se može prepoznati dvadeset bajki u obje zbirke, osam ih za junaka ima mladića, a dvanaest bajki ima junakinju, odnosno djevojku kao glavnoga lika. Proučavanje će biti usmjereno na bajke u kojima mladić ostvaruje funkcije junaka bajke. Pozornost je rada usmjerena na lik junaka i principe i metode kojima junak savladava zadatke i izazove. Oni se ostvaruju fizičkom snagom, snagom uma / lukavošću i čarobnom pomoći. Proučit će se specifični motivi ostvarenja mladića kao junaka bajke kako bi se utvrdili načini na koje se ostvaruju ta tri različita puta junaka. U analizi funkcija likova primijenit će se kulturno-povijesna metoda kojom će se prikazati zakonitosti oblikovanja svijeta junaka u kontekstu feudalnoga srednjovjekovlja, socijalno-povijesna metodu kojom će se proučiti način na koji lik junaka ostvaruje uspon na društvenoj ljestvici s osvrtom na psihoanalitički i mitološki pristup kojim će se pokušati upozoriti na motive arhetipske vrijednosti u kontekstu psihoanalitičkoga čitanja bajki.

Preuzimanja

Nema statistike

Reference

Asbjørnsen, Peter Christen. 1922. East of the Sun and West of the Moon: Old Tales from the North. New York: George H. Doran Company.

Bacchilega, Christina. 2010. „Fairy Tales: A New History (review)”. Children’s Literature Association Quarterly 35 (4): 468–471.

Biti, Vladimir. 1981. Bajka i predaja, povijest i pripovijedanje. Zagreb: Liber, Sveučilišna naklada.

Bolte, Johannes i Jiří Polívka. 1913. Anmerkungen zu den Kinder- u. hausmärchen der brüder Grimm. Leipzig: Dieterichʼsche Verlagsbuchhandlung.

Bošković-Stulli, Maja. 1978. „Usmena i pučka književnost”. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Liber Mladost: 7–353.

Bošković-Stulli, Maja. 1983. Usmena književnost nekad i danas. Beograd: Biblioteka XX vek. Prosveta.

Bošković-Stulli, Maja. 1987. U kralja od Norina: priče, pjesme, zagonetke i poslovice s Neretve. Metković – Opuzen: Galerija „Stećak” Klek.

Bošković-Stulli, Maja (prir.). 1997. Usmene pripovijetke i predaje. Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.

Bošković-Stulli, Maja. 1997a. Priče i pričanje – Stoljeća usmene hrvatske proze. Zagreb: Matica hrvatska.

Briggs, Katharine Mary. 1976. An encyclopedia of fairies: hobgoblins, brownies, bogies, and other supernatural creatures. New York: Pantheon Books.

Campbell, Joseph. 2007. Junak s tisuću lica. Zagreb: Fabula nova.

Franz, Marie-Louise, von. 2007. Interpretacija bajki. Čakovec: Scarabeus naklada, Biblioteka „Anima”.

Gobyn, Luc. 1989. „Verjüngungsmotive im Märchen und in der volkstümlichen Bilderkunst”. Die Zeit im Märchen. Veröffentlichungen der Europäischen Märchengesellschaft, Band 13. Ur. Ursula Heindrichs i Heinz-Albert Heindrichs Kassel: E. Röth, Ungarn: 116–141.

Girard, Marc. 2013. Bajke braće Grimm: Psihoanalitičko čitanje. Zagreb: TIM press.

Göethe, Johann Wolfgang, von. 1902. Goethes poems. Henry Gibson Atkins and L. E. Kastner.

Grimm, braća. 1900. Kinder und Hausmärchen. Stuttgart. Deutsche Verlags-Anstalt.

Hameršak, Marijana. 2011. Pričalice: O povijesti djetinjstva i bajke. Zagreb: Algoritam.

Howitt, William i Mary Botham Howitt. 1852. The Literature And Romance of Northern Europe. London: Colburn and Co.

Hourihan, Margery. 1997. Deconstructing the Hero: Literary Theory and Children’s Literature. Psychology Press. London: Routledge.

Jolles, André. 2000. Jednostavni oblici. Zagreb: Matica hrvatska.

Jorgensen, Jeana. 2012. „Fairy Tales: A New History (review)”. Journal of American Folklore 125, 498: 508–510.

Jung, Carl Gustav. 1939. The Integration of the Personality. New York, Toronto: Farrar & Rinehart, inc.

Jung, Carl Gustav. 1939. C. G. Jung Letters: Volume 1. 1906 – 1950. London – New York: Routledge – Taylor & Francis.

Jung, Carl Gustav. 2009. Simboli promjene: analiza predigre jedne shizofrenije. Zagreb: Medicinska naklada.

Jung, Carl Gustav. 2023. Sjećanja, snovi, razmišljanja. Zagreb: Slovozvuk.

Kujundžić, Nada. 2014. „Moving (Up) in the World: Displacement, Transformation and Identity in the Grimms’ Fairy Tales”. Libri et liberi 3 (2): 221–238. URL: https://hrcak.srce.hr/132474 (15. 7. 2025.)

Lüthi, Max. 1970. Once Upon a Time; On the Nature of Fairy Tales. New York: Frederick Ungar Publishing co.

Lüthi, Max. 1974. Das europäische Volksmärchen: Form und Wesen. München: Francke verlag.

Lüthi, Max. 2018. „Praoblik i ciljni oblik predaje i bajke”. Predaja: temelji žanra. Ur. Ljiljana Marks i Evelina Rudan. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku: 183–201.

Marks, Ljiljana. 1998. Hrvatske narodne pripovijetke. Vinkovci: Riječ.

Paton, Lucy Allen. 1903. Studies in the fairy mythology of Arthurian romance. Boston: Radcliff College Monographs, Ginn & Company,

Pauzanija. 1989. Vodič po Heladi. Split: Logos.

Propp, Vladimir. 2012. Morfologija bajke. Beograd: Biblioteka XX vek.

Röhrich, Lutz. 1983. „Metamorphosen des Märchens heute”. Über Märchen für Kinder von heute: Essays zu ihrem Wandel und ihrer Funktion. Ur. Klaus Doderer.

Schriftenreihe des Instituts für Jugendbuchforschung der Johann Wolfgang Goethe-Universität Frankfurt am Main, Beltz, Weinheim, Basel: 97–115.

Roslyn, Frank. 2022. Exploring the Indigenous Face of Europe: Rethinking Fairytales, the Pilgrimage to Santiago de Compostela and Glass Mountain before Cinderella. URL: https:// archive.org/details/roslyn-frank-exploring-the-indigenous-faceof-europe/mode/2up?q=m%C3%A4nnlichen (25. 9. 2025.)

Rudan, Evelina. 2016. Vile s Učke: Žanr, kontekst, izvedba i nadnaravna bića predaja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Simpson, J. R. 1986. „King Arthur’s Enchanted Sleep: Early Nineteenth Century Legends”. Folklore 97 (2): 206–209.

Sturluson, Snorri. 1848. Edda Snorra Sturlusonar eða Gylfaginníng, Skáldskaparmál og Háttatal. Reykjavík. Sveinbirn Egilsson.

Sturlusson, Snorri.1997. Edda: Gylfaginning – Obamnjivanje Gylfija. Zagreb: Ar-Tresor naklada.

The Volsunga Saga. 1907. Translated from the icelandic by Eirikr Magnusson and William Morris. London, Stockholm, Copenhagen, Berlin, New York: Norricena Society.

Zipes, Jack. 1984. Breaking the magic spell: radical theories of folk and fairy tales. New York: Methuen.

Zipes, Jack. 2001. The Great Fairy Tale Tradition: from Straparola and Basile to the Brothers Grimm. New York: W. W. Norton.

Preuzimanja

Objavljeno

08.01.2026.

Broj časopisa

Rubrika

Pregledni rad