Svako zlo za neko dobro – o fenomenu zla u hrvatskoj dijalektnoj frazeologiji

Sažetak

U frazeologiji se zamjećuje veća brojnost negativno konotiranih frazema kojima se izražavaju nepoželjna obilježja, ponašanja, osobine ili vrijednosti. Za potrebe ovoga rada obrađuju se upravo frazemi iz toga spektra kojima se izražava nečija zloća ili zloba. Zasebno se usto promatraju i frazemi koji u svojoj strukturi sadrže leksem zlo. Fenomenu zla tako se pristupa na razini izraza i na razini sadržaja, čime se utvrđuju njegova konceptualizacija i motiviranost u frazeologiji. Pritom je frazem shvaćen u širemu smislu te se donose i ovjere drugih malih formi, poput npr. poslovica. Cilj je rada utvrditi koja se značenja ostvaruju frazemima sa sastavnicom zlo u hrvatskome jeziku, ali i koje su sastavnice najfrekventnije u njegovu izricanju te se tako utvrđuje i čovjekova percepcija određenih pojavnosti i realija koje ga okružuju. Građa koja se donosi u radu dijelom je ekscerpirana iz pisanih izvora, a dijelom prikupljena usmjerenim terenskim istraživanjem. Donose se potvrde koje pokrivaju šire govorno područje, tj. ovjerava se građa iz svih triju hrvatskih narječja. Na taj se način utvrđuje i rasprostranjenost pojedinih frazema, to jest njihova ovjerenost na razini hrvatskoga jezika u cjelini (pa i šire) ili isključivo pojedinoga govora. Pritom valja naglasiti da se potonji, regionalno specifični frazemi, mogu prikupiti i kao takvi odrediti isključivo usmjerenim radom na terenu, što dodatno naglašava važnost istraživanja dijalektne frazeologije u okviru hrvatskoga jezika.