Uloga Galicije i Šleske kod ustroja Poljske u suvremenu naciju
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.725Ključne riječi:
Carevina, Galicija, Poljska, ŠleskaSažetak
Ovaj rad je prikaz sveska posvećenog Galiciji u zbirci Die österreichischugarische Monarchie in Wort und Bild (Beč, 1898.) koju je 1886. pokrenuo nadvojvoda Rudolf. Svrha ovog rada nije da prikaže kulturu, povijest i gospodarstvo Galicije, već da pokaže što je ta zemlja bila i kako je funkcionirala u okviru Carevine. Iz zbirke se vidi da je namjera izdavača bila da prikaže Carevinu kao cjelinu i to pojedinačno svaku od njezinih zemalja. Tu je jasno da je Dvor išao za tim da se sve te zemlje razviju u suvremene nacije u čemu je i uspio, a to je prikazano u ovom svesku. Carevina se prema tome sastojala od niza političkih i nacionalnih jedinica koje je vezivala jedino osoba cara i kralja. Galicija je bila dio Poljske koji je po diobi Poljske pripao Carevini, a granice toga dijela mijenjale su se za Napoleonskih ratova. Za razliku od Poljaka u ruskom i pruskom, kasnije njemačkom dijelu Poljske, Poljaci u Galiciji uživali su više od manjinskih zemalja, imali su djelomični suverenitet, jer je car imao u svojoj ruci samo vojsku, vanjske poslove, gospodarstvo i financije. Zbog toga je Galicija postala vodeći dio Poljske koja će se ujediniti poslije Prvoga svjetskog rata.Preuzimanja
Reference
Ernst Robert Curtius, Europäische Literatur und lateinisches Mittelalter, Bern und
München, 61967.
Branko Drechsler, "Odropzdanie Chorwacy u Wieku XIX.", Vienac, 35, 1903,
str. 130-131, dajući ujedno i pregled novije poljske kritike.
Branko Drechsler, "Nieboska komedy Zygmunta Krasinskoga, Listak", Vienac,
, 1903, str. 96-98.
Mircea Eliade, Traité d’histoire des Religions, Paris, 1970.
Иoaнн Eкoнoмцeв, Пpaвocлaвиe Виzaнтия Poccия, Cбopник cтaтeй, Мocквa, 1992.
Б. Н. Флopя, "К иcтoии уcтaнoвлeния пoлитичecких cвйяыeй мeжду pуccким
пpaвитeльcтвoм и выcшим гpeчecким духoвeнcтвoм (нa пpимepe Кoнcтaнтинoпoьcкoй
пaтpиapхии)", Cвяыи Poccии c нapoдaми бaлкaнcкoгo пoлуocтpoвa, пepвaя пoлoвинa
XVII. в., oтвeтcтвeный peдaктop дoктop иcтopичecких нaук Б. Н. Флopя, Мocквa,
Aкaдeмия нaук CCCP, Инcтитут cлaвянoвeдeния и бaлкaниcтики, 1990. cтp.12-14.
Henry L. Gaids, "Nepoleon's Lithuanian Forces", Lituanus, Lithuanian Quarterly
Journal of Arts and Sciences, Vol. 30, No. 1, 1984, str. 10 i 23.
Zoran Grijak, "O sadržaju promemorije Ive Pilara caru Karlu I (IV) iz kolovoza
godine", Prinosi za proučavanje života i djela dra Ive Pilara (svezak drugi),
br. 2, 2002, str. 83-101.
Gerald Grimm, Die Schulreform Maria Theresias 1767–1775., Das österreichische
Gymnasium zwischen Standesschule und allgemeinbildender Lehranstalt im
Spannungsfeld von Ordensschulwesen, theresianischem Reformabsolutismus und
Aufklärungspädagogik, Framkfurt am Main–Bern–New York–Paris, 1987.
Karl Kurt Klein, Literaturgeschichte des Deutschtums im Ausland, Leipzig, 1939.
G. van der Leeuw, La Religion dans son essence et ses manifestations,
Phénoménologie de la religion, Paris, 1970.
Ivan Pederin, "Stadler, Pilar i Jugoslavenski odbor u Londonu 1917/1918.(Prema
spisima Ministarstva c. k. kuće i vanjskih poslova u Beču)", Croatica Christiana
Periodica, 29, br. 55, 1005, str. 163-182.
Ivan Pederin, "Utjecaj austrijske cenzure na prodaju, širenje i reklamiranje knjiga
(1810–1848)", Bibliotekarstvo, Sarajevo, sv. 31, 1985, str. 23-33.
Ivan Pederin, "Austrijski propisi o tisku i nadzor nad dalmatinskim tiskom (1848–
", Bibliotekarstvo, Sarajevo, sv. 32, 1986, str. 106-116; 33, 1987, str. 62-71.
Ivan Pederin, "Dalmatinski pisci, urednici i čitatelji u očima austrijske cenzure",
Dubrovnik, 31, br. 3-4, 1988, str. 5-22.
Ivan Pederin, "Austrijska cenzura od 1810 do 1848. i njezin utjecaj na razvitak
knjižnica u Dalmaciji", Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 30, 1987, Zagreb, 1989,
str.19-44.
Ivan Pederin, Jadranska Hrvatska u austrijskim i njemačkim putopisima, Zagreb,
Ivan Pederin, "Die Germanistik als umstürzlerische Nationalwissenschaft, Das
Geheimbündlertum an den deutschen Universitäten in den Berichten der k.k.
Höheren Polizei (1819-1830)", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio
filoloških znanosti, 21, 1991/1992, Zadar, 1993, str.217-234.
Ivan Pederin, "Austrijska policija u borbi protiv masona i tajnih društava poslije
srpanjske revlucije (1830)(I.)", Hrvatska obzorja, 3, br. 3 i 4, 1995, str. 665-680,
-928.
Ivan Pederin, Jadranska Hrvatska u povijesti starog europskog bankarstva, Split,
Ivan Pederin, "Austro-ugarska nagodba (1867) kao nagodba austrijske policije sa
zapadnom masonerijom", Hrvatska obzorja, 5, br.3, 1997, str. 627-648.
Ivan Pederin, "Die mittel- und osteuropäische Reis’ebeschreibung der
Entdeckungszeit", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio filoloških znanosti,
god. 36 (26), 1997, str. 113-133.
Ivan Pederin, "Diplomatički, kancelarijski i uredovni jezik", Kolo, 10, br. 1, 2000,
str.5-12.
Ivan Pederin, "Qu’est-ce que la littérature?", Dubrovnik, 12, br. 1, 2001, str. 125-
Ivan Pederin, "Die Nationalisierung, Industrialisierung und Kommerzialisierung
der Literatur der habsburger Monarchie", Riječ, 8, br. 1, 2002.
Ivan Pederin, "Kazališna kritika u Viencu do Šenoine smrti", Riječ, Časopis za
filologiju, Rijeka, god. 8, 2002, str. 170-189.
Ivan Pederin, "Vjerska pozadina putopisa u doba otkrića", Crkva u svijetu, 37,
, str. 448-473.
Ivo Pilar, "O dualizmu u vjeri starih Slovjena i o njegovom podrijetlu i značenju",
u: Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, 28, 1931.
Johannes Schiltbergera, Reisen in Europa, Asia und Afrika von 1394. bis
herausgegeben und erläutert von Karl Friedrich Neumann, Unveränderter
Nachdruck der Ausgabe München, 1859, Amsterdam, 1976.
Karlheinz Rossbacher, Literatur und Liberalismus, Zur Kultur der Ringstrassenzeit
in Wien, Wien, 1992.
Ksenija Vinski Gasparini, Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj, Zadar,
Henry Wickham Steed, The Hapsburg Monarchy, London, 41919.
Jan Wierzbicki, "Kraszewski w Chorwacij", Pamie̢tnik Słovański, 13, 1963,
Wrocław–Warszawa–Krakow, str. 139-152.


