ODREĐIVANJE NOVIH PLIOCENSKIH, PLEISTOCENSKIH I HOLOCENSKIH LITOSTRATIGRAFSKIH JEDINICA U HRVATSKOM DIJELU JADRANA (PRIOBALJU)

Autor(i)

  • Malvić Tomislav INA-Industrija nafte d.d., Sektor za geologiju i inženjering; Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo
  • Josipa Velić Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo
  • Marko Cvetković Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo
  • Marko Vekić Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.1

Ključne riječi:

litostratigrafija, pliocen, pleistocen, holocen, Jadran, Hrvatska

Sažetak

U radu je prikazano istraživanje u podmorju sjevernog Jadrana i priobalja južne Dalmacije unutar naslagapliocena, pleistocena i holocena. Njime su opisane postojeće litostratigrafske jedinice u taložinama rijeke Pou Hrvatskoj i određene takve jedinice u prostoru taloženja rijeke Neretve. Oba taložna prostora bila su podutjecajem promjena razina mora, posebice tijekom kvartara, što se znatno odrazilo u smanjivanju dubine mora ipovećanju površine kopna tijekom oledaba, posebice u sjevernom Jadranu. U hrvatskom dijelu Padske depresijenavedene su dvije formacije – Istra (pliocen) i Ivana (pleistocen, holocen). U formaciji Ivana opisana su tri člana,poimence Anamarija, Katarina i Izabela. Dalje prema jugu, u priobalju južne Dalmacije, imenovana je novaformacija Neretvanski kanal (za taložine pliocena, pleistocena i holocena). Ona je zatim podijeljena u pijeskeNeretva (koji mogu biti ekvivalent i cijele formacije) te član Malostonski zaljev (kvartarne starosti). Isključivopliocenski tipski litotip nije opisan.

Reference

Broj časopisa

Svezak 20 Br. 2 (2015)

Rubrika

Članci

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.