Primjena odabranih abiotičko-ekoloških indikatora ekološki održivog turizma na primjeru unutrašnje Istre
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.148Ključne riječi:
unutrašnja Istra, općine i gradovi, održivi turizam, abiotičko-ekološki indikatoriSažetak
Cilj ovoga rada je analizom abiotičko-ekoloških indikatora istražiti ekološku održivost turizma na prostoru unutrašnje Istre koju čine 24 općine i grada. Poštujući kriterije dostupnosti, pouzdanosti, prediktivnosti, jasnoće i izvodljivosti odabrano je pet kvantitativnih indikatora. Prvim indikatorom zaštićena priroda utvrđen je najveći udjel prirode pod zaštitom u površini općine Lupoglav. Indikatorima ukupna potrošnje vode turista i maksimalna moguća potrošnja vode u turizmu potvrđeni su niski udjeli turističke potrošnje pitke vode u svim općinama i gradovima unutrašnje Istre. Analiza četvrtog indikatora udjel smještajnih turističkih kapaciteta s priključkom na kanalizacijsku mrežu pokazala je da 10 općina i gradova imaju takve objekte na svojem teritoriju. Petim indikatorom analizirana su naselja sa smještajnim objektima i njihova pokrivenost reciklažnim otocima za selektivno zbrinjavanje komunalnog otpada te je utvrđeno da dio naselja u 12 općina i gradova imaju takav način zbrinjavanja. Potpunu pokrivenost imaju smještajni objekti na prostoru općine Grožnjan. Kvantitativni indikatori potvrđeni su kvalitativnim indikatorom ostvarenim kroz problemski usmjerene intervjue sa stručnim osobama iz istarskih vodovoda i komunalnih poduzeća te terenskim istraživanjem. Zaključak proistekao iz tih intervjua je da je turizam u začecima razvoja koji ne remeti redovitu opskrbu vodom i zbrinjavanje otpada. Rezultati istraživanja potvrdili su hipotezu prema kojoj je unutrašnja Istra regija ekološki održivog turizma čija turistifikacija ne ugrožava zaštićenu prirodu, vodne resurse i vodoopskrbu te zbrinjavanje otpadnih voda i komunalnog otpada.Reference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
