CARTOGRAPHY IN THE SERVICE OF THE VENETIAN STATE: AN EARLY 16TH-CENTURY MAP OF CENTRAL AND NORTHERN DALMATIA BY AN UNKNOWN DRAFTSMAN

##plugins.themes.bootstrap3.article.sidebar##

PDF (Hrvatski) PDF Slika 1 (Hrvatski) Slika 2 (Hrvatski) Slika 3 desno (Hrvatski) Slika 3 lijevo (Hrvatski) Slika 4 desno (Hrvatski) Slika 4 lijevo (Hrvatski) Slika 5 (Hrvatski)
Published: Apr 15, 2020
DOI: https://doi.org/10.15291/geoadria.2885
Keywords:
map Dalmatia Croatia Venetian Republic 16th century

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Kristijan Juran
University of Zadar, Department of History
Josip Faričić
University of Zadar
Karen-Edis Barzman
Binghamton University, Art History Departrment

Abstract

This paper analyses the manuscript map of central and parts of northern Dalmatia by an unknown author in the first decade of the 16th century. It is the oldest preserved detailed depiction of a Croatian region and is currently housed in the State Archives of Venice (Archivio di Stato di Venezia). The analysis of its geographic and toponymic data and the correlation of this data with archival sources show that its qualitative and quantitative content represents a significant advance in the visualisation of spatial reality. It is therefore a valuable cartographic record essential to historical-geographic research of Croatia and the Adriatic as the arena of centuries of military-political confrontation between the Venetian Republic, the Hungaro-Croatian Kingdom (under the Habsburg Dynasty from 1527) and the Ottoman Empire.

Downloads

Download data is not yet available.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Issue
Vol. 24 No. 2 (2019)
Section
Original scientific paper

Full-text papers can be used for personal or educational purposes only. Authors' and publisher's copyrights must be acknowledged.

 

References

ALDUK, I., TABAK, A., PETRIČEVIĆ, D. (2010.): Utvrda Nutjak, u: Zbornik Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština 1, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 425-439.

ALDUK, I. (2009.): Tvrđava Kuk iznad Kučina, Tusculum, 2, Solin, 71-83.

ALDUK, I. (2010.): Srednjovjekovne tvrđave uz rijeku Cetinu, Ex libris, Zagreb – Split, 2010, pp. 143.

ALDUK, I. (2015.): Solinske utvrde (I). Gradina na temelju izvora iz 16. stoljeća, Tusculum, 8, Solin, 107-116.

ANČIĆ, M. (1996.): Knin u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 38, Zadar, 53-95.

ANČIĆ, M. (2001.): Livno – srednjovjekovna hrvatska županija, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, pp. 32.

ANDREIS, P. (1977.): Povijest grada Trogira I, Čakavski sabor, Split, pp. 397.

ANTOLJAK, S. (1962.): Izumiranje i nestanak hrvatskog plemstva u okolici Zadra, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 9, Zadar, 1962, 55-115.

BABIĆ, D. (2012.): Opis Trogira i njegova teritorija s kraja 16. stoljeća, Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 24, Split, 9-53.

BABIĆ, I. (1972.): Tri srednjovjekovne crkvice između Šibenika i Trogira, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 19, br. 1, Split, 63-78.

BABIĆ, I. (1991.): Prostor između Trogira i Splita, Zavičajni muzej Kaštela, Kaštel Novi, pp. 264.

BAGROW, L., SKELTON, R. A. (1985.): History of Cartography, Harvard University Press, Cambridge, Mass.

BARZMAN, K. (2014.): Cartographic Line and the „Paper Management“ of the Early Modern State: A Case Study of Venetian Dalmatia, Mapline, 122, 1-12.

CASTI, E. (2007.): State, Cartography, and Territory in Renaissance Veneto and Lombardy, in: The History of Cartography: Cartography in the European Renaissance, 2 pts., ed. David Woodward, University of Chicago Press, pt. 1, Chicago, 874-908.

ČREMOŠNIK, I. (1953.): Dva srednjovjekovna grada u okolici Grahova, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, NS sv. VIII, Sarajevo, 349-351.

DONATTINI, M. (2014.): Pagano, Matteo, u: Dizionario Biografico degli Italiani , Vol. 80, Istituto Giovanni Treccani, Roma (http://www.treccani.it/enciclopedia/matteo-pagano_(Dizionario-Biografico)/, pristupljeno 19. listopada 2019.).

DUJMOVIĆ, F., FISKOVIĆ, C. (1959.): Romaničke freske u Srimi, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 11, Split, 12-40.

DUJMOVIĆ, F.(1997.): Srednjovjekovna povijest Primoštena i Rogoznice, u: Povid. Zbornik radova o primoštenskom i rogozničkom kraju, svezak 1, Primošten i Šibenik, 113-127.

DUPLANČIĆ, A. (1991.): Razgraničenje između Splita i Trogira na Čiovu u 15. stoljeću, Starohrvatska prosvjeta, Vol. III, br. 21, Split, 289-304.

FARIČIĆ, J. (2009.): Geografsko-kartografski okvir Zoranićevih Planina, u: Zadarski filološki dani II, Zbornik radova, Sveučilište u Zadru, Zadar, 103-123.

FARIČIĆ, J. (2018.): Descriptio silvae – Prikazi šuma u hrvatskom primorskom prostoru tijekom 16 stoljeća, Ekonomska i ekohistorija, 14, 120-135.

FARIČIĆ, J., MIROŠEVIĆ, L. (2017.): Carta di cabotaggio del Mare Adriatico (1822-1824): A Turning-Point in the Development of Adriatic Maritime Cartography, Imago mundi, 69 (1), 99-111.

FIRIĆ, V. (2001.): Klis na starim crtežima, gravurama i fotografijama, Hrvatsko društvo Trpimir, Klis, pp. 171.

GAMULIN, A. (1992/93.): Vrlička tvrđava Prozor, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 18-19, Zagreb, 23-40.

GAMULIN, A. (2013.): Marina. Povijesni izvori i prostorni razvoj utvrđenog naselja, Vartal, XIV, br. 1-2, Trogir, 7-96.

GAUDENYI, T., JOVANOVIĆ, M. (2012.): Lazarus’map of Hungary, Journal of the Geographical Institute Jovan Cvijic, SASA, 62 (2), 117-131.

GLAVAŠ, I., PAVIĆ, J. (2016.): Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku – nove spoznaje i istraživanja, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 40, Zagreb, 91-104.

GLAVAŠ, I., ŠPRLJAN, I. (2016.): Utvrde u šibenskom campo di sotto – ostaci kaštela Vrpolje i kule Parisotto, Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda, 7, Zagreb, 135-146.

GLAVAŠ, I., ŠPRLJAN, I. (2018.): Kule na ulazu u Kanal sv. Ante – neodvojivi dio šibenskih fortifikacija, Ars Adriatica, 8, Zadar, 47-60.

GLAVAŠ, I. (2015.): Marginalije o tvrđavi sv. Nikole kod Šibenika i Velikim kopnenim vratima, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 39, Zagreb, 131-149.

GUDELJ, Lj. (2006.): Utvrda Čačvina, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, pp. 37.

GUNJAČA, S. (1952.): Kako i gdje je svršio hrvatski kralj Dimitrije Zvonimir s dodatkom o grobu kralja Zvonimira na Kapitulu kod Knina, Rad JAZU, 288, Zagreb, 205-324.

GUNJAČA, S. (1991.): Izbor iz djela (odabrao i uredio Nikola Jakšić), Književni krug, Split, pp. 495.

GUNJAČA, S. (2009.): Tiniensia archaeologica historica-topographica, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, pp. 197.

HAFIZOVIĆ, F. (2016.): Kliški sandžak od osnivanja do početka Kandijskog rata (1537. – 1645.), Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 2016, pp. 334.

HILJE, E. (1999.): Gotičko slikarstvo u Zadru, Matica hrvatska, Zagreb, pp. 248.

HILJE, E. (2013.): Šibenski graditelj i klesar Ivan Hreljić u svjetlu arhivske građe, Ars Adriatica, 3, Zadar, str. 135-158.

IRMÉDI MOLNÁR, L. (1964.): The earliest known map of Hungary, 1528, Imago Mundi, 18 (1), 53-59.

ISAILOVIĆ, N., JAKOVLJEVIĆ, A. (2013.): Popis nahije Petrovo polje iz 1574. godine, Inicijal. Časopis za srednjovekovne studije, 1, Beograd, 255-299.

ISAILOVIĆ, N., JAKOVLJEVIĆ, A. (2019.): Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja 1528. – 1604., Državni arhiv u Šibeniku, Šibenik (u tisku).

JAKŠIĆ, N. (1996.): Knin – hrvatska srednjovjekovna prijestolnica, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, pp. 32.

JAKŠIĆ, N. (2013.): U selu Uzdolju kod Knina nije bilo izgrađene crkve u vrijeme kneza Muncimira, Starohrvatska prosvjeta, III. serija, 40, Split, 135-153.

JURAN, K. (2014.): Doseljavanje Morlaka u opustjela sela šibenske Zagore u 16. stoljeću, Povijesni prilozi, 46, Zagreb, 129-160.

JURIĆ, A. (2018.a): Ravni kotari i Bukovica, Ogranak Matice hrvatske u Skradinu, Skradin, pp. 476.

JURIĆ, A. (2018.b): Promina. Kulturno-povijesna baština, Općina Promina, Oklaj, pp. 120.

JURIĆ, A. (jezikoslovac) (2005.), Suvremena čiovska toponimija, Čakavska rič, Vol. XXXIII, br. 1-2, Split,

JURKOVIĆ, I. (2003.): Raseljena plemićka obitelj za osmanske ugroze: primjer Berislavića de Werhreka de Mala Mlaka (Dio prvi – Stjepan Berislavić Vrhrički i Malomlački), Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 20, Zagreb, 125-164.

KARBIĆ, D. (2005.): Sela župa Konjevrate i Mirlović Zagora u srednjovjekovnim bilježničkim spisima, u: Konjevrate i Mirlović Zagora – župe Šibenske biskupije (prir.: A. Gulin), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 137-166.

KATIĆ, L. (1963.): Dvije poljičke isprave iz XV. stoljeća, Starohrvatska prosvjeta, S. III, 8-9, Split, 233-241.

KEČKEMET, D. (1959.): Crkvica i eremitaža sv. Jere na Marjanu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 11, br. 1, Split, 92-105.

KEČKEMET, D. (1978.): Poljički Papalići i njihov doprinos gradu Splitu, u: Poljički zbornik III, Split, 169-192.

KEČKEMET, D. (1980.): Splitska utvrda Kamen, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 22 (Fiskovićev zbornik II), Split, 120-136.

KLAIĆ, V. (1904.): Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, Svezak drugi: dio treći, Zagreb, pp. 358.

KLAIĆ, V. (1911.): Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, Svezak treći: dio prvi, Zagreb, pp. 464.

KLAIĆ, V. (1928.): Knin za turskoga vladanja, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, XV, br. 1, Zagreb, 257-262.

KOLANOVIĆ, J. (1995.): Šibenik u kasnome srednjem vijeku, Školska knjiga, Zagreb, pp. 347.

KOVAČIĆ, V. (2002.): Tvrđave na donjoj Cetini u obrani omiškog komunalnog teritorija, Omiški ljetopis, 1, Omiš, 73-90.

KOZLIČIĆ, M. (1995.): Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana. Monumenta cartographica Maris Adriatici Croatici, AGM, Zagreb.

KUKULJEVIĆ SAKCINSKI, I. (1863.): Marina Sanuda odnošaji skupnovlade mletačke prama južnim Slavenom, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, 8, Zagreb, 1-256.

LAGO, L., ROSSIT, C. (1984.): Pietro Coppo Le „Tabvlae“ (1524-1526), Una preziosa raccolta cartorafica custodita a Pirano, Note e documenti per la storia della cartografia, I i II, Collana degli Atti del centro di ricerche storiche – Rovigno, N. 7, Universita popolare di Trieste, Lint, Trieste.

LAGO, V. (1869.): Memorie sulla Dalmazia, Volume primo, Venezia.

LINDGREN, U. (2007.): Land Surveys, Instruments, and Practitioners in the Renaissance, u: The History of Cartography: Cartography in the European Renaissance, 2 pts., ed. David Woodward, University of Chicago Press, pt. 1, Chicago, 477-508.

MAGAŠ, D. (2003.): Geografske odrednice nastanka karte Matea Pagana: Cijeli okrug Zadra i Šibenika (Tutto el contado di Zara et Sebenicho), Venecija, oko 1530., u: Triplex Confinium (1500. – 1800.): ekohistorija, Književni krug i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split/Zagreb, 13-28.

MARASOVIĆ, K. (2003.): Nastanak i razvitak kaštelanskih utvrđenih naselja, Histria Antiqua, 11, Zagreb, 511-528.

MARKOVIĆ, M. (1993.): Descriptio Croatiae – Hrvatske zemlje na geografskim kartama od najstarijih vremena do pojave prvih topografskih karata, Naprijed, Zagreb.

MATAS, M. (2001.): Toponimija dijela splitske Zagore, Hrvatski geografski glasnik, 63, Zagreb, 121-142.

MILOŠEVIĆ, A. (2005.): Arheološki izvori za srednjovjekovnu povijest Cetine, doktorska disertacija, Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju, Zadar.

NAZOR, A. (2003.): Granica između Splita i Poljica i splitsko-poljički sukobi u XIV. i XV. stoljeću (Dio drugi – splitsko-poljički sukobi tijekom XIV. i XV. stoljeća), Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 21, Zagreb, 45-81.

NINIĆ, M., BOJANIĆ OBAD ŠĆITAROCI, B., KRAJNIK, D. (2012): Srednjovjekovne utvrde na području Nacionalnog parka Krka, Prostor, 20, Zagreb, 392-401.

OMAŠIĆ, V. (2001.): Kaštela od prapovijesti do početka XX. stoljeća, I. dio, Muzeg grada Kaštela, „Bijaći“ – društvo za očuvanje kulturne i prirodne baštine Kaštela, Kaštela, pp. 576.

PERKOVIĆ, T. (2014.): Livanjski kraj u doba rane osmanske vladavine, Cleuna, 1, Livno, 284-380.

PETRICIOLI, I. (1969.): Zoranićeve deželje na jednoj suvremenoj karti, Zadarska smotra, 18 (5), 523-529.

PITEŠA, A. (2007.): Predromanički kameni namještaj iz crkve sv. Petra Starog na Lučcu u Splitu, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 100, br. 1, Split, 105-124.

RAUKAR, T. (1990.): Hrvatska na razmeđu 15. i 16. stoljeća, Senjski zbornik, 17, Senj, 5-14.

RAUKAR, T. (2007.): Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku, Književni krug Split, Split, pp. 484.

REGAN, K., Nadilo, B. (2007.): Stare crkve izvan središnje jezgre Splita (II.) i na otoku Šolti, Građevinar, 59, br. 9, Zagreb, 811-822.

REGAN, K. (2012.): Plemićki grad Kegalj (Kegaljgrad), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 54, Zadar, 1-34.

SMILJANIĆ, F. (1990.): Građa za povijesnu topografiju kninsko-drniškoga kraja u srednjem vijeku, u: Arheološka istraživanja u Kninu i Kninskoj krajini, Izdanja HAD-a, 15, Zagreb, 1990., 55-63.

SMILJANIĆ, F. (2003.): Neka zapažanja o teritoriju i organizaciji Bribirske županije u srednjem vijeku, Povijesni prilozi, 25, Zagreb, 7-35.

SOLDO, J. A. (1970.): Župa Radobilja: Katuni – Kreševo, Omiš, pp. 32.

SOLDO, J. A. (1997.): Samostan Majke od Milosti na Visovcu, u: Visovački zbornik, Visovac, 29-102.

SPAHO, F. Dž., ALIČIĆ, A., Zlatar, B. (2007.): Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine, Orijentalni institut, Sarajevo, pp. 470.

STOŠIĆ, K. (1932.): Varoška župa u Šibeniku, Tiskara „Kačić“, Šibenik.

STOŠIĆ, K. (1941.): Sela šibenskoga kotara, Šibenik, pp. 291.

ŠITINA, A. (2016.): Spomenici povijesnog graditeljstva na šibenskim otocima, u: Toponimija šibenskog otočja (ur. V. Skračić), Sveučilište u Zadru, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Zadar, 77-98.

ŠUNJIĆ, M. (1989.): Trogirski izvještaji o turskom osvojenju Bosne (1463), Glasnik arhiva i društava arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, XXIX, Sarajevo, 139-157.

ŠUNJIĆ, M. (1996.): Bosna i Venecija (odnosi u XIV. i XV. stoljeću), HKD Napredak, Sarajevo, pp. 409.

URLIĆ IVANOVIĆ, G. (1890.): Starine u Radučiću (u Kninskoj Županiji), Bullettino di archeologia e storia dalmata, XIII, Split, 67-70, 86-90.

VLAŠIĆ, D. (1988.): Prošlost Podstrane, Split, pp. 315.

VOKIĆ ŽUŽUL, M., BULUM, B. (2017.): Pravo mora u Sredozemlju tijekom povijesti, Miscellanea Hadriatica et Mediterranea, 4 (1), 47-80.

VRKIĆ, Š. (2017.): Prilog arheološkoj topografiji sela Radučić kod Knina, Diadora, 31, Zadar, 197-222.

WOODWARD, D. (2007.): Cartography and the Renaissance: Continuity and Change, u: The History of Cartography: Cartography in the European Renaissance, 2 pts., ed. David Woodward, University of Chicago Press, pt. 1, Chicago, 3-24.

ZEKAN, M. (1997.): Srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki, u: Visovački zbornik, Visovac, 391-405.

ZLATOVIĆ, S. (1888.): Franovci države Presvetog odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji, Zagreb, pp. 448.

ZLATOVIĆ, S. (1895.): Topografičke crtice o starohrvatskim županijama u Dalmaciji i starim gradovima na kopnu od Velebita do Neretve, Starohrvatska prosvjeta, I, Knin, 1895, 148-155.

ŽMEGAČ, A. (2001.): Utvrda Sv. Nikole pred Šibenikom, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 25, Zagreb, 91-100.