Sociodemografske značajke i procesi u hrvatskim obalnim gradovima

Autor(i)

  • Sanja Klempić Bogadi Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
  • Sonja Podgorelec Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.552

Sažetak

Polarizacijski procesi započeti u Hrvatskoj 1950-ih rezultirali su nejednakim društveno-ekonomskim razvojem i prostornim prerazmještajem stanovništva, te koncentracijom stanovništva, radnih mjesta i stanova u gradskim naseljima. Obalni gradovi kao polovi i nositelji društveno-gospodarskog razvoja u svojim regijama postaju žarišta koncentracije stanovništva, a otoci i zaleđe prostori populacijskoga pražnjenja i starenja. Intenzivno doseljavanje pozitivno se odrazilo na demografski razvitak većih obalnih gradova, pa oni postaju nositelji bioreprodukcije i sve do posljednjega međupopisnoga razdoblja (1991.-2001.) bilježe dinamičan populacijski rast. Političke i gospodarske promjene te posljedice rata produbile su i ubrzale ionako nepovoljne demografske procese, što se ogleda u ukupnoj depopulaciji te pogoršanju struktura stanovništva obalnih jadranskih gradova. Smanjenje rodnosti, starenje stanovništva te promjene životnih vrijednosti i novi životni stil dovode do transformacije obitelji i promjena u veličini kućanstava i odnosa među članovima. Opća je tendencija postupno smanjivanje broja višečlanih kućanstava i neprestani rast udjela dvočlanih i samačkih kućanstava.

Reference

Broj časopisa

Rubrika

Pregledni rad