Fizionomske implikacije vikendaštva u receptivnim naseljima – primjer Malinske na otoku Krku
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.554Sažetak
U posljednjih pedesetak godina vikendaštvo je postalo jedna od najmarkantnijih prostornih pojava u priobalnom dijelu Hrvatske. Nakon hrvatskoga osamostaljenja i smirivanjem ratnih prilika, ulaskom u fazu apartmanizacije, sekundarno stanovanje se u posljednjih desetak, petnaestak godina u mnogim naseljima hrvatskoga priobalja afirmiralo kao dominantan čimbenik u oblikovanju pejsaža. U naseljima u kojima je evidentiran najjači transformatorski utjecaj vikendaštva u lokalnome stambenome fondu nastao je tipičan vikendaški pejsaž čija fizionomska obilježja ponajviše definira prisutnost stambenih jedinica za odmor i rekreaciju. Temeljni cilj ovoga istraživanja jest utvrditi i analizirati fizionomske implikacije vikendaštva u Malinskoj na otoku Krku. Kao tipičan primjer receptivnoga naselja u hrvatskom priobalju izabrana je Malinska zato jer je u njoj vikendaštvo prošlo kroz sve karakteristične razvojne faze – od prevlasti raskošnih vila i ljetnikovaca, preko dominacije individualnih obiteljskih kuća za odmor i rekreaciju (vikendica u užem smislu) pa sve do brojnih apartmanskih višestambenih objekata koji danas daju najmarkantniji pečat u obilježjima sekundarnoga stanovanja. Omasovljenjem sekundarnoga stanovanja u vrijeme socijalističke Jugoslavije, a osobito u "apartmanskoj" razvojnoj fazi u zadnjih petnaestak godina, Malinska je postala istinsko "vikendaško središte" otoka, u kojemu su se, više nego igdje drugdje na Krku, iskristalizirali direktni (fizionomski) i indirektni (ekonomski i sociokulturni) učinci sekundarnoga rekreacijskog stanovanja u prostoru, stvarajući eklatantan primjer vikendaškog pejsaža u hrvatskom priobalju. Rad metodološki počiva na kombinaciji obradbe relevantne literature o problematici prostornoga aspekta vikendaštva te terenskog istraživanja s neposrednim anketiranjem stalnoga stanovništva i vikendaša u Malinskoj, kartiranjem, fotografiranjem i opažanjem na temelju dugogodišnjeg poznavanja prostora istraživanja.Reference
Preuzimanja
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.



