Central European Conference of Historical Geographers, Historical Geography Research Centre, Institute of History, Czech Academy of Sciences, Faculty of Science of Charles University in Prague, Section for Historical Geography and Environmental History of the Czech Geographical Society, Prag, Češka, 31. kolovoza – 2. rujna 2016.

Abstract

Od 31. kolovoza do 2. rujna 2016. Karlovo sveučilište u Pragu bilo je domaćinom međunarodne znanstvene konferencije Central European Conference of Historical Geographers (CECHG 2016). Konferencija kojoj su u fokusu bile teme vezane uz suvremena znanstvena postignuća na polju historijske geografije i srodnih disciplina, održana je u organizaciji nekoliko uglednih čeških znanstvenih institucija – Centra za istraživanje povijesne geografije, Instituta za povijest, Češke akadamije znanosti, Fakulteta znanosti Karlovog sveučilišta u Pragu te Odsjeka za povijesnu geografiju i povijest okoliša pri Češkom geografskom društvu.

Trodnevni znanstveni program uključivao je izlaganja sudionika putem prezentacija i postera koja su organizirana u paralelnim sesijama tijekom čitavog trajanja konferencije, te dva pozvana predavanja održana drugog dana programa – „Europe’s cultural diversity as a problem for European integration“ profesora Petera Jordana s Austrijske akademije znanosti, te „Strategies to ‘survive’ as Historical Geographer in Germany after the scientific turn of geography in the late 1970s“ koje je održao profesor Winifried Schenk sa Sveučilišta u Bonnu u Njemačkoj.

Od izlaganja sudionika tijekom prvog dana programa u okvirima šest sesija, vrijedi istaknuti ona u sklopu sesije „Place Identity in Medieval Geographical Names“, posebice izlaganje Irine Konovalove o općim konceptima i trendovima na polju proučavanja prostornih identiteta („Place identity and imaginary geography“), te izlaganje o hidronimima u staroj skandinavskoj literaturi („Opening up new lands of waters: Names of the White and Baltic Seas in the old Sandinavian literature“) koje je održala Tatjana N. Jackson. Također, mnogo zanimanja privukla je i sesija „Geographical Names: Values & Meanings“ u sklopu koje su, uz ostalo, sudionici mogli čuti izlaganja o hodonimima (nazivima ulica i trgova) na primjeru šest različitih gradova u Poljskoj (L. Przybylska), te o tematizaciji osobnih imena u putopisnoj literaturi o bivšem SSSR-u (J. David, J. Davidovà).

Drugog dana programa mnogo zanimanja izazvala je sesija o povijesti prirodnih prijetnji te njihovoj povezanosti s trenutačnim trendovima na području smanjivanja rizika („Research on Historical Natural Hazards and its Relevance for Current Risk Reduction“), posebice izlaganje o rekonstrukciji događaja i posljedica poplave iz 1714. (L. Elleder, J. Krejčí, J. Šírová) te o povijesnim zapisima o klizištima na području čeških Karpata (M. Bíl, M. Bílová, J. Sedoník, J. Kubeček), te paralelne sesije o geografiji religija i „historijskom“ GIS-u.

Konferenciji je nazočio doc. dr. sc. Branimir Vukosav s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru koji je tijekom trećega i posljednjega dana programa, u sklopu sesije o institucionalizaciji pograničnih regija, izložio temu „Contesting regional identities in the historical context of the borderlands“ u suautorstvu s prof. dr. sc. Bornom Fuerst-Bjeliš s Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. U okvirima iste sesije valja spomenuti i vrlo zanimljiva predavanja o institucionalizaciji švedsko-ruske granice 1743. (J. Merouvo) te o povijesnoj institucionalizaciji vezanoj uz katalonski separatizam u Španjolskoj (M. Lepič).

Vrijedi dodati i da je u sklopu službenog programa konferencije otvorena izložba pod nazivom „Regions through space and time“. Izložbom je predstavljen dio tema i tekućih istraživačkih projekata praškog Centra za istraživanje historijske geografije u okvirima suvremenog razumijevanja regije kao ključnoga geografskog koncepta te njezinih različitih oblika, značenja i važnosti u današnjem svijetu.