"Tabvla Sinvs Venetici" and Its Historical and Geographical Significance
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.146Abstract
Two variants of navigational map of the Adriatic made by the Dutch seaman and polarexplorer Willem Barents are known in the scientific literature. The first one, in this article marked K-1, was worked out and printed in Amsterdam in 1595. Its primary function was practical-related to navigation. Opposite to it, K-2, which we date 1595 (1637-1662), was used as the geostrategical map of the Adriatic and the southern parts of Europe. Namely, owing to the Turkish penetrations since the middle of the 16th century, essential military and political changes occured on the northern coasts of the Adriatic sea and specially in their hinterlands. Just such a map was in want in "Atlases" of Jan (Johann, Ioannes) Janssonius (1588-1664) which were printed several times also in Ammsterdam but in the period from 1637 to 1662. Barents’ K-1, which was at Janssonius’ disposal, could fulfil this function. So Janssonius made only the most indispensable changes in accordance with the cartography of the first half of the 17th century and printed it. In this way K-2 lost its primarily practical-navigational function and assumed the characteristics of a map with essential strategical elements. This article deals with these fundamental questions of K-1 and K-2.
References
ANČIĆ, M. (1988): Bihaćki kraj od 1262. do početka 15. st., Glasnik Arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Vol. 25, Sarajevo.
BEAUTEMPS-BEAUPRE, C. F. (1849) Rapports sur les rades, ports et mouillages de la cote orientale du golfe de Venise. Visités en 1806, 1808 et 1809, par ordre de 1’empereur, in: Annales hydrographiques, Paris.
BOSNJAK, R. (1972): Barentsovo more, in: Pomorska enciklopedija, Vol. 1, Zagreb.
BRALIC, I. (1975): Velebit. Prilozi poznavanju i vrednovanju planine, Senjski zbornik, 6, Senj.
BUDAK, N. (1989): Uloga bihaćke komune u obrani granice, Historijski zbornik, Vol. 42, Zagreb.
COTTER, C. H. (1968): A History of Nautical Astronomy, London – Sydney – Toronto.
DUJMOVIĆ, F. (1962): Urbanistički razvoj šibenske luke, Pomorski zbornik, Vol. II, Zagreb.
FRANUŠIĆ, B. (1994): Povijest navigacije u Hrvata, Dubrovnik.
GAŠPAROVIĆ, R. (1974): Mercator G., “Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatia parte” iz 1598. godine, in: Zbornik IX. Kongresa geografa Jugoslavije, Sarajevo.
GAY, F. (1989): Le construzioni navali nell’Arsenale di Venezia, Edizione speciale di Rivista Marittima, Roma.
GESTRIN, F. (1975): Gospodarstvo in družba zahodnojugoslovanskih dežel od 15. do srede 17. stoletja, Zgodovinski časopis, Vol. 29, No. 1-2, Ljubljana.
HEKMAN, I. (1990): Povijest pomorske navigacije, Rijeka.
HEWSON, J. B. (1951): A History of the Practice of Navigation, Glasgow.
KATIĆ, L. (1962): Veze primorske Dalmacije kroz kliški prolaz od prethistorije do pada Venecije, Starine, Vol. 51, Zagreb.
KEČKEMET, D. (1962): Urbanistički razvoj splitske luke, Pomorski zbornik, Vol. II Zagreb.
KEČKEMET, D. (1975): Prilozi opisu i povijesti splitskog lazareta, Pomorski zb., Vol. 13, Zadar.
KEUNIG, J. (1947): The History of an Atlas - Mercator-Hondius, Imago Mundi, Vol. 4, Stuttgart.
KEUNIG, J. (1951): The Novus Atlas of Johannes Janssonius, Imago Mundi, Vol. 8, Stuttgart.
KOJIĆ, B. (1967): Značenje Jadranskog mora kao svjetskog plovnog puta, Pom.i zb., Vol.5, Zadar.
KOS, L. (1975): Pravno-ekonomsko značenje mora u Velebitskom kanalu, Senj. zb., Vol. 6, Senj.
KOS, L., (1964): Razvoj Senja kao slobodne luke, Naše more, No. 5, Dubrovnik.
KOS, L. (1966): Sava kao plovni put, Naše more, No. 1-2, Dubrovnik.
KOZLIČIĆ, M. - Lozić, V. (1994): Starije zemljopisne karte u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Split.
KOZLIČIĆ, M. (1993): Hrvatsko brodovlje/Croatian Shipping/Le navi croate, Split – Zagreb.
KOZLIČIĆ, M. (1995a): Monumenta cartographica maris Adriatici Croatici. Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana. (Izbor karata, planova i veduta do kraja l7. st.), Zagreb.
KOZLIČIĆ, M. (1995b): Risultati delle ricerche sull’Istria del 1806 del Beautemps-Beaupré. (Contributo alla storia della marineria e della cartografia della costa occidentale dell’Istria), Atti del Centro di ricerche storiche, Vol. 25, Trieste - Rovinj.
KOZLIČIĆ, M. (1995c): Beautemps-Beaupré o Jadranu 1806. godine, Pom. zb., Vol. 33, Rijeka.
KOZLIČIĆ, M. (1996): Povijesni razvoj kartografiranja hrvatskih zemalja, Glasnik Društva bibliotekara Split, Vol. 4, Split, 1996.
KOZLIČIĆ, M. (1997a): Plovidba Jadranom 14.-16. stoljeća u putničkim izvješćima, Radovi Filozofskog fakulteta, Vol. 35 (22), Zadar.
KOZLIČIĆ, M. (1997b): Istočni Jadran u Atlasu V. M. Coronellija, Glasnik Društva bibliotekara Split, Vol. 5, Split.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1979): Le raffigurazioni della penisola Istriana negli Atlanti cinquecenteschi dell’Ortelio, de Jode e Mercatore, Atti del Centro di ricerche storiche, Vol. 9, Trieste–Rovinj.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1980): Descriptio Histriae. La penisola istriana in alcuni momenti significativi della sua tradizione cartografica sino a tutto il secolo XVIII. Per una corologia storica, Trieste, 1980.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1986): Pietro Coppo. Le “Tabule”, Vol. I-II, Trieste, 1986.
LAGO, L. - Rossit, C., 1988, Theatrum Fori Iulii. La Patria del Friuli ed i territori finitimi nella cartografia antica sino a tutto il secolo XVIII, Trieste.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1990): Descriptio Histriae. Le raffigurazioni cartografiche della penisola istriana e dei territori contermini, Trieste.
LAGO, L. (1989): Theatrum Adriae. Dalle Alpi all’ Adriatico nella cartografia del passato (secoli X-XVIII), Trieste.
LAGO, L. (1992): Imago Mundi et ltaliae. La versione del mondo e la scoperta dell’Italia nella cartografia antica (secoli X-XVI), Vol. I-II, Trieste.
LANDSTRÖM, B. (1962): La nave, Milano.
LANE, F. C. (1977): Venice. A Maritime Republic, Baltimore.
LUETIĆ, J. (1956): Najslabije razdoblje dubrovačkog pomorstva (1700.-1734.), Naše more, No3, Dubrovnik.
LUETIĆ, J. (1962): Povijest pomorstva Dubrovačke Republike. Sažeti pregled, Pomorski zbornik, Vol. II, Zagreb.
MAJIĆ, Č. (1972): Barents, in: Pomorska enciklopedija, Vol. 1, Zagreb.
MARIENI, G. (1830): Portolano del Mare Adriatico, Milano.
MARKOVIĆ, M. (1993): Descriptio Croatiae, Zagreb.
MITIĆ, I. (1988): Dubrovačka Republika u međunarodnoj zajednici, Zagreb.
MORPURGO, V. (1962): Danijel Rodrigez i osnivanje splitske skele u XVI. stoljeću, Starine, Vol. 52, Zagreb.
NORDENSKIÖLD, A. E. (1889): Facsimile - Atlas to the Early History of the Cartography with Reproductions of the Most Important Maps Printed in the XV and XVI Centuries, Stockholm.
NORDENSKIÖLD, A. E. (1897): Periplus. An Essay on the Early History of Charts and Sailing- Directions, Stockholm.
NOVAK, G. (1970): Dubrovački potres 1667. i Mletci, Anali Zavoda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Vol. 12, Dubrovnik.
NOVAK, G. (1976): Šibenik u razdoblju mletačke vladavine, in: Šibenik. Spomen zbornik o 900. obljetnici, Šibenik.
PANDŽIĆ, A. (1987): Stare karte i atlasi Povijesnog muzeja Hrvatske, Zagreb.
PANDŽIĆ, A. (1988): Pet stoljeća zemljopisnih karata Hrvatske, Zagreb.
PANDŽIĆ, A. (1993): Granice Hrvatske na zemljovidima od 12. do 20. stoljeća, Zagreb.
PEDERIN, I. (1990): Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797), Dubrovnik.
PERIČIĆ, Š. (1979): Obrovac kao trgovište, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, Vol. 26, Zadar.
RODIĆ, D. (1956): Naša kraška reka Una, Nauka i društvo, Vol. 9, No. 5, Beograd.
ROGIĆ, V. (1954): Senj - historijska važnost i suvremeno mrtvilo jedne naše luke, Pomorstvo, No. , Rijeka.
SAMBRAILO, B. (1966): Izlaz Bosne na Jadran (Klek - Sutorina), Pom. zbornik, Vol. 4, Zadar.
Segelhandbuch = Segelhandbuch der Adria, Pula.
SMIČIKLAS, T. (1907): Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Sclavoniae, 5, Zagreb.
STAJIĆ, D. (1990): l30 godina hidrografske službe na istočnoj obali Jadranskog mora, Split.
STRAŽIČIĆ, N. (1986): Mediteran. Prirodno-geografski i pomorsko-ekonomski aspekt, Pomorski zbornik, Vol. 24, Rijeka.
ŠKAPUR, H. (1962): Riječni saobraćaj na donjem toku Sane i Une, Zbornik krajiških muzeja, Vol. 1, Banja Luka.
ŠKAPUR, H. (1964), Komunikacije Bosanske krajine XIX. vijeka, Zbornik krajiških muzeja, Vol. 2, Banja Luka.
TOŠIĆ, D. (1982): Donji tok Neretve u srednjem vijeku s posebnim osvrtom na trg Drijeva, Hercegovina, Vol. 2, Mostar.
TRALJIĆ, S. (1973): Tursko-mletačke granice u Dalmaciji u XVI. i XVII. stoljeću, Radovi IJAZU u Zadru, Vol. 20, Zadar .
VERONESE, B. (1986): La navigazione nei secoli XV e XVI. Esplorazioni, strumenti e carte nautiche, Rivista Marittima, No. 1, Roma.
VERONESE, B. (1987), La navigazione dal secolo decimosesto al secolo decimonono, Rivista Marittima, No. 4, Roma, 1987.
Downloads
Issue
Section
License
Full-text papers can be used for personal or educational purposes only. Authors' and publisher's copyrights must be acknowledged.
