Uloga i djelovanje hrvatskih udruga u Norveškoj i Švedskoj

Autor(i)

  • Rebeka Mesarić Žabčić Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.112

Ključne riječi:

emigracija, identitet, hrvatski iseljenici, hrvatske udruge, migracije, multikulturalizam

Sažetak

Rad se bavi analizom vanjske migracije, a težište je usmjereno prema povijesnom pregledu i geografskom smještaju te ulozi i djelovanju hrvatskih udruga u Norveškoj i Švedskoj. Predmet istraživanja su hrvatski iseljenici i hrvatske udruge, klubovi i društva, točnije hrvatske migrantske zajednice različitih interesnih skupina i grupa na prostoru dviju skandinavskih zemalja. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, podatcima iz norveškog i švedskog veleposlanstva u Zagrebu, te procjeni Ministarstva vanjskih poslova, u Norveškoj živi više od 2000 Hrvata i njihovih potomaka, dok ih je u Švedskoj između 15 000 do 20 000. Popis 2001. godine bilježi, u odnosu na postojeće, procjene znatno manji broj Hrvata u istraživanim zemljama jer Hrvati koji posjeduju samo jednu od skandinavskih putovnica, nisu bili uvršteni u popis stanovništva.Svrha je ovog priloga prikazati i analizirati dostignuća hrvatskih udruga i ustanova u Norveškoj i Švedskoj na poljima kulture, obrazovanja i znanosti, športa i socijalnih pitanja te pokušati dati što vjerniju ocjenu o radu i integraciji mladih Hrvata u postojećim udrugama, klubovima, društvima.Analizom naziva (termina) u imenima postojećih udruga, klubova, organizacija i ustanova istraženo je podrijetlo hrvatskih iseljenika u lokalnom i regionalnom smislu te su izvedeni zaključci vezani za sveopće dobro Hrvata u dvjema skandinavskim zemljama.

Reference

Preuzimanja

Broj časopisa

Svezak 11 Br. 2 (2006)

Rubrika

Prethodno priopćenje

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.