Uvodnik

Sažetak

Dragi čitatelji i prijatelji,

S posebnim zadovoljstvom pozdravljam vas u našem novom broju Geoadrije. Kao i prethodni, i ovaj, drugi broj trinaestog godišta,donosi nekoliko članaka s aktualnim i zanimljivim geografskim temama. Osim znanstvenih članaka, objavljujemo i priloge o uspješnom i aktualnom djelovanju Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatskoga geografskog društva u Zadru i Centra za istraživanje krša i priobalja Sveučilišta u Zadru koje možete naći u posebnom dijelu ovog broja, a o pojedinim zbivanjima i novim izdanjima u geografiji bavi se nekoliko odabranih prikaza. Ovaj je broj, kao i dosadašnji, rezultat zajedničkog zalaganja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Sveučilišta u Zadru, Zadarske županije i Grada Zadra.

U prvom znanstvenom članku, o varijabilnosti padalina na primjeru Hvara i Crikvenice na hrvatskom Jadranskom priobalju piše Mladen Maradin. Rezultati istraživanja pokazuju da Crikvenica ima nešto veću vrijednost varijabilnosti padalina od Hvara, premda ima veću godišnju količinu padalina, što proizlazi iz različitosti geografskog položaja. Drugi prilog raspravlja o društveno-geografskoj preobrazbi zapadnog dijela otoka Korčule. Autorica Lena Mirošević bavi se aktualnim demogeografskim i gospodarskim procesima i novonastalim promjenama u krajobrazu uzrokovanim procesom litoralizacije. U sljedećem radu, Industrijske, slobodne i poslovne zone – pojam, značenje i faktori lokacije, autorica Jelena Lončar bavi se utvrđivanjem čimbenika koji utječu na izbor lokacija pojedinih industrija, odnosno industrijskih i slobodnih zona. Također je nastojala dati doprinos u razjašnjavanju pojmova industrijska, slobodna, poduzetnička i ekonomska zona. Antonije Đukić u svom je članku dao doprinos poznavanju nekih sociogeografskih procesa u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika. Intenziviranje masovnih dnevnih posjeta omogućilo je "eksploataciju" povijesne jezgre kao jedinstvenoga turističkog resursa, ali je taj proces potaknuo neke negativne populacijske trendove. Tako je, primjerice ,broj njezinih stanovnika u razdoblju od 1953. do 2006. godine opao s 5181 na 1241, što ukazuje na problem svojevrsne devastacije turizmom.

I u ovom, drugom broju godišta, kao i u dosadašnjima, posebno se bavimo radom i postignućima Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, koji se iz godine u godinu razvija i jača. Također razmatraju se postignuća i rezultati rada Hrvatskoga geografskog društva u Zadru, kao udruge koja okuplja velik broj članova, profesora, nastavnika, studenata i simpatizera geografije srednjega hrvatskog priobalja. Prvi put upoznajemo čitateljstvo i s radom Centra za istraživanje krša i priobalja Sveučilišta u Zadru u čiji je rad uključen veći broj zadarskih geografa.

S obzirom na raznolikost i aktualnost suvremene geografske problematike u prilozima u ovom broju, uvjeren sam da ćete u njihovu sadržaju pronaći privlačne teme. Vaša pozornost, kao i prijedlozi i inicijative, pridonijet će još više daljnjem poboljšanju kvalitete naše i vaše Geoadrije, bilo u tiskanom, bilo u elektroničkom obliku. Posebice, vaši znanstveni prinosi i prikazi, kao i dosad, bit će nam poticaj u pripremi sljedećih brojeva Geoadrije. Na kraju, uz srdačan pozdrav, želim vam puno zadovoljstva u čitanju Geoadrije u ime Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatskoga geografskog društva Zadar i svih sudionika na izradi ovog broja: autora, članova uredništva, prevoditelja, lektora i tiskara, kao i u svoje osobno ime.