Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila

Autor(i)

  • Tea Duplančić Leder Hrvatski Hidrografski Institut image/svg+xml
  • Tin Ujević InfoKARTA, Mažuranićevo šetalište 14, Split
  • Mendi Čala Hrvatski Hidrografski Institut image/svg+xml

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.127

Ključne riječi:

računanje površine i duljine obalne crte otoka, kategorizacija otoka

Sažetak

U ovom članku prihvaćena je suvremena definicija otoka utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (IHO) i predložena je klasifikacija otoka, otočića, hridi i grebena prema njihovoj površini. Obalna crta hrvatskog dijela Jadranskog mora digitalizirana je sa topografskih karata mjerila 1 : 25 000 (TK 25). Topografska karta korištena za digitalizaciju je preciznija nego karte koje su korištene u ranijim radovima. Stoga je podatak o broju otoka, otočića, hridi i grebena, njihovoj duljini obalne crte i površini precizniji. Poligoni otoka zatvoreni su u GIS paketu AutoCAD Map 2000, a svakom od njih je dodijeljen naziv. Iz dobivene baze podataka i klasifikacije otoka, otočića, hridi i grebena, u obalnom moru Republike Hrvatske zabilježeno je 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi i grebena ili ukupno 1246. Nadalje, ustanovljeno da na TK25 otok Cres ima najveću površinu (405,70 km2), iako je do sada u literaturi otok Krk najčešće navođen (uključujući i atlase) kao najveći otok u Jadranskom moru. Najdulju obalnu crtu ima otok Pag (302,47 km).

 

Reference

Preuzimanja

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni članak