Suvremeni socio-geografski problemi malih hrvatskih otoka – primjer otoka Žirja

Autor(i)

  • Josip Faričić Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru
  • Damir Magaš Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.133

Ključne riječi:

Žirje, hrvatski otoci, depopulacija, deagrarizacija, mijene krajolika

Sažetak

Višedesetljetni procesi deagrarizacije i depopulacije na hrvatskim – ponajviše na malim i od kopna udaljenim – otocima bitno su narušili demografsku i gospodarsku bazu otoka. Malobrojno i uglavnom staro otočno stanovništvo velikim je dijelom napustilo tradicionalne oblike privređivanja, a s time i različite oblike specifičnog načina života, osobito tisućljećima oblikovane sredozemne otočne kulture. Te su se socio-geografske mijene, uz ostalo, odrazile i u transformaciji otočnoga krajolika. Otok Žirje u šibenskoj otočnoj skupini dobar je primjer aktualnih socio-geografskih mijena i svekolike transformacije hrvatskoga otočnoga prostora. Negativni socio-ekonomski procesi na Žirju su posebno naglašeni jer je njegov južni dio gotovo pola stoljeća bio potpuno izoliran u odnosu na ostatak otoka poradi izgradnje vojnih instalacija i stacioniranja postrojbi bivše jugoslavenske vojske. Suvremene pojave inicijalnoga, ali naglašeno stihijskoga i nekontroliranog razvitka turizma prijete uništavanjem otočnoga krajolika, na što lokalno stanovništvo reagira zahtijevajući od mjerodavnih državnih i županijskih institucija veću pozornost te proglašenje Stupice, jugozapadnoga dijela otoka, zaštićenim krajolikom.

Reference

Preuzimanja

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni članak