Povijest nastanka Blidinjskog jezera (Bosna i Hercegovina)
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.1334Ključne riječi:
Blidinjsko jezero, Blidinje, Dugo polje, postanak jezera, Hercegovina, PoljáSažetak
Blidinjsko jezero, ili učestalije zvano samo Blidinje, najveće je planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u Hercegovini, između planina Vrana i Čvrsnice, na nadmorskoj visini od oko 1180 metara. U nekim publikacijama navodi se kao jezero ledenjačkog postanka. Iako oko jezera nesumnjivo postoje dokazi postojanja ledenjaka i ledenjačkog reljefa, morfologija jezerskog dna i obala, promjenjivost površine, ali i brojni zabilježeni izvori o postanku jezera dovode u pitanje teoriju o glacijalnom postanku jezera. Cilj ovog rada je, na temelju kartografskih izvora prostornih podataka, povijesnih zapisa, geomorfološke analize, postojeće literature te intervjua s lokalnim stanovništvom, utvrditi kada i na koji način je nastalo Blidinje jezero. U radu će biti korištene metode analize dostupnih pisanih i usmenih izvora, geomorfološke analize, zatim analize starih karata, kao i analiza toponimije. Na postojećim povijesnim i suvremenim kartama izvedeno je i mjerenje površine jezera u GIS okruženju. Na temelju svih dostupnih podataka osporit će se teorija o glacijalnom nastanku jezera te će se istovremeno iznijeti dokazi da je jezero nastalo radom ljudi krajem 19. stoljeća.Reference
Alilović, M. (2012): Topografske karte područja Hrvatske od 1900. do 1945. godine, u: Topografske karte na području Hrvatske, (ur. Frangeš, S.), Republika Hrvatska – Državna geodetska uprava, 59-88.
Arbuthnot, G. (1862): Herzegovina, Longman, Green, London, pp. 288.
Bakula, P. (1867): Schematismus topographico - historicus Custodiae provincialis et Vicariatus apostolici in Hercegovina pro Anno Domini 1867., Typis Antonii Zannoni, Spalati, pp. 218.
Begić, M. (2012): Geodetska služba Bosne i Hercegovine 1880.-2012., Geodetski glasnik, 42, 53-105.
Bonacci, O. (1987): Karst Hydrology with Special Reference to the Dinaric Karst, Springer, Berlin, pp. 184.
Bonacci, O. (2004): Poljes, u: Encyclopedia of Caves and Karst Science, (ur. Gunn, J.), Fitzroy Dearborn, New York, 599-560.
British Map Series, Yugoslavia 1:100.000, (Prozor, Sheet 96), War Office, London, 1943., McMaster University, Digital Archive, id: ww2_Yugoslavia_100k_096, dostupno na: http://digitalarchive.mcmaster.ca/islandora/object/macrepo%3A1046/datastream/JP2/view.jp2, 15. 12. 2016.
Carta delle Provincie Illiriche co’loro diversi stabilimenti e con una parte degli Stati limitrofi, Italie, Autor / Author: Pagani, D., Deposito della Guerra. Éditeur scientifique. Bibliothèque nationale de France, signatura: GE SH 18 PF 1 QUARTER DIV 6 P 1., dostupno na: http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b5970621t, 27.
2016.
Charte von Servien Bosnien und dem grössten Theile von Illyrien, Riedl, J., 1810., Mapová sbírka PřF UK (TEMAP), signatura: 000042338, dostupno na: http://digitool.is.cuni.cz/R/-?func=dbin-jumpfull& object_id=822171&silo_library=GEN01, 27. 6. 2016.
Ćurčić, V. (1916): Narodno ribarstvo u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XXVIII (28), 397-426.
Deutsche Heereskarte, Karte des Nordwestbalkan 1:50.000 (Ey 50, Blatt Nr. 92/3, Lipe), Oberkommando des Heeres, Chef des Generalstabs der Heeres (OKH/Gen St d H), 1943., Mapová sbírka PřF UK (TEMAP), signatura: 000011363 (00114_00022_00056), dostupno na: http://digitool.is.cuni.cz/R/func=dbinjumpfull&object_id=1143289&silo_library=GEN01, 15. 12. 2016.
Ford, D., Williams, P. (2007): Karst Hydrogeology and Geomorphology, John Wiley & Sons, Chichester, pp. 562.
Fotografija Inv. br. 1084, Autor: Radivoj Simonović, datum fotografije: 28. – 30. 7. 1907. Muzej Vojvodine, Etnološko odeljenje, Novi Sad (Posredstvom višeg kustosa g. Bogdana Šekarića). Fotografija Inv. br. P5104144, Arhiv hercegovačke franjevačke provincije uznesenja BDM, Mostar (Posredstvom arhivara fra Ante Tomasa).
Frangeš, S. (2012): Topografske karte područja Hrvatske u razdoblju od 1946. do 1990., u: Topografske karte na području Hrvatske, (ur. Frangeš, S.), Republika Hrvatska – Državna geodetska uprava, 89-194.
Gams, I. (1973): The Terminology of the Types of Polje, Slovenska Kraška Terminologija, Zveza Geografskih Institucij Jugoslavije, Ljubljana, 60-76.
Gams, I. (1978): The polje: the problem of its definition, Zeitschrift fur Geomorphologie, 22, 170-181.
Gašparović, R. (1970): Bosna i Hercegovina na geografskim kartama od prvih početaka do kraja 19. vijeka, Djela, Knjiga XXXVII (37), Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo, pp. 315.
General Karte von Bosnien, der Hercegovina, von Serbien und Montenegro, Kaiserlich-Königliches militärisch-geographischen Institute, Wien, 1876., Bibliotheque nationale de France, GED-7513,
ark:/12148/btv1b53006848j, dostupno na: http://catalogue.bnf.fr/ark:/12148/cb406933556, 27. 6. 2016.
General Karte von Bosnien, der Hercegovina, von Serbien und Montenegro (K.11. Sarajevo), Kaiserlich-Königliches militärisch-geographischen Institute, Wien, 1881., Mapová sbírka PřF UK (TEMAP), signatura: 000000522, dostupno na: http://digitool.is.cuni.cz/R/-?func=dbin-jump-full&object_id=1012481&silo_
library=GEN0, 27. 6. 2016.
Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150.000 (XIII Mostar und Županjac), Kaiserlich-Königliches militärisch -geographischen Institute, Wien, 1884.-1885., Institute and Museum of Military
History, Budapest. signatura: B IX a 943, dostupno na: https://maps.hungaricana.hu/en/HTITerkeptar/657/, 27. 6. 2016.
Generalkarte von Mitteleuropa, 1:200.000 (35-44 – Travnik), Kaiserlich-Königliches militärischgeographischen Institute, Wien, 1896., Eötvös University, Department of Cartography and Geoinformatics, Map Library, dostupno na: http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/200e/35-44.jpg, 16. 12. 2016.
Horovitz, E., Petraschek, K. (1890): Karst Memorandum - Auszug mit dem Kataster Gauber die Schafe und Ziegen. Nepoznati izdavač.
Ivanković, A. (2013): Blidinjsko jezero – osvrt na eutrofikaciju, Sveučilište u Mostaru, Mostar, pp. 111.
Jolić, R. (2008): Povijest Polja, u: Hercegovački stočari na Poljima i okolnim planinama (ur. Jolić, R.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 129-152.
Jukić, I. F. (pseudonim Slavoljub Bošnjak) (1851): Zemljopis i poviestnica Bosne, Narodna tiskarnica dra. Ljudevita Gaja, Zagreb, pp.164.
Jurić, A. (2014): Andrija Jurić, rođen 1921., Lovočuvar na Čvrsnici i Prenju. Usmeno kazivanje. Tekstualni zapis govora iz 11. 1. 2014. nalazi se kod autora.
Kreševljaković, H. (1931): Husein kapetan Gradaščević - Zmaj od Bosne, Hrvatska tiskara, Sarajevo, pp. 30.
Landesregierung für Bosnien und die Hercegovina, Statistisches Departement (1912): Die Ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und der Hercegovina vom Jahre 1910., Landesdruckerei, Sarajevo, pp. 619.
Landsat 5 Images, Thematic Mapper, U.S. Geological Survey, 1989.-1990., dostupno na: https://earthexplorer.usgs.gov/, 17. 12. 2016.
Marić, A. (2005): Višestoljetna skrb Hercegovačke franjevačke provincije o Poljima, u: Prvi Međunarodni znanstveni simpozij “Blidinje 2005” - Zbornik radova, (ur. Čolak, I.), Park Prirode Blidinje, Blidinje, 381-412.
Marijanović, P., Prskalo, M., Galić, A. (2005): Geološke, geomorfološke i geomehaničke odlike Parka prirode Blidinje, u: Prvi Međunarodni znanstveni simpozij “Blidinje 2005” - Zbornik radova, (ur. Čolak,I.), Park Prirode Blidinje, Blidinje, 41-75.
Mihić, Lj. (1973): Planine Prenj i Čvrsnica sa Boračkim jezerom, Skupština opštine Jablanica, Jablanica, pp. 442.
Mojićević, M., Laušević, M. (1973): Tumač za list Mostar, Osnovna geološka karta 1:100.000, Savezni geološki zavod, Beograd, pp. 48.
Montenegro und angrenzende Länder, Nepoznati autor / Unknown author, 1850.-1860., Mapová sbírka PřF UK (TEMAP), signatura: 000013688, dostupno na: http://digitool.is.cuni.cz/R/-?func=dbin-jumpfull&object_id=1170740&silo_library=GEN01, 27. 6. 2016.
Musa, S. (2005): Geomorfološke specifičnosti parka prirode Blidinje, u: Prvi Međunarodni znanstveni simpozij “Blidinje 2005” - Zbornik radova, (ur. Čolak, I.), Park Prirode Blidinje, Blidinje, 93-120.
Palavestra, V. (1966): Narodna predanja o starom stanovništvu u dinarskim krajevima - Prilog poznavanju naše narodne tradicije, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, Nova Serija, Etnologija, XX/XXI (20/21), 5-86.
Ortofoto FBiH 1:5.000 (2011.-2013.), FGU (Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove), 2012., dostupno na: http://www.katastar.ba/geoportal/preglednik/, 27. 6. 2016.
Popović, J. (1936): Ljetni stanovi na planinama Vranu, Čabulji i Maloj Čvrsnici, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XLVIII (48), sv. 2 (Prirodne nauke), 63-97.
Protić, Đ. (1927): Hidrološke i plankton studije na jezerima Bosne i Hercegovine - Planinska jezera, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XXXIX (39), sv. 2 (Prirodne nauke), 3-42.
Raić, V., Papeš, J. (1978): Tumač za list Imotski, Osnovna geološka karta 1:100.000, Savezni geološki zavod, Beograd, pp. 51.
Rubić, S. (1899): O postanju jezera Blidinja. Rukopis, sv. 10, Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 8-9.
Simonović, R. (1909): Preko Čvrsnice u Drežnicu, Planinar - Vjesnik Hrvatskoga planinarskoga društva u Zagrebu, 3-6, 33-47.
Skok, P. (1971): Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, pp. 691.
Slišković, I., Zelenika, M. (1998): Hidrogeološka studija Parka prirode Blidinje, Arhiv Županije zapadnohercegovačke, Posušje.
Slišković, I., Zelenika, M., Kovač, LJ. (2005): Hidrogeologija parka prirode Blidinje i zaštita voda, u: Prvi Međunarodni znanstveni simpozij “Blidinje 2005” - Zbornik radova, (ur. Čolak, I.), Park Prirode
Blidinje, Blidinje, 75-92.
Spahić, M. (2001): Prirodna jezera Bosne i Hercegovine: limnološka monografija, Harfo-graf, Tuzla, pp. 170.
Spezialkarte 1:6250, Zone 31, Colonne XVII, Section 10, Viertel a Sechztl a/2, Kaiserlich-Königliches militärisch-geographischen Institute, Wien, 1882., Služba za geodetske poslove, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Općine Tomislavgrad (Posredstvom g. Lenimira Tadića).
Spezialkarte der Osterreichisch-Ungarischen Monarchie mit dem Occupationsgebiete Bosnien und Hercegovina - Jablanica und Podklečani, Kaiserlich-Königliches militärisch-geographischen Institute, Wien, 1908., New York Public Library, NYPL catalog ID (B-number) : b15888873., dostupno na: http://maps.nypl.org/warper/maps/14664, 27. 6. 2016.
Stepišnik, U., Grlj, A., Radoš, D., Žebre, M. (2016): Geomorphology of Blidinje, Dinaric Alps (Bosnia and Herzegovina), Journal of Maps, 12, Supplement 1, 163-171, doi: 10.1080/17445647.2016.1187209
Šimunović, V., Bognar, A. (2005): Geomorfološke značajke parka prirode Blidinje, u: Prvi Međunarodni znanstveni simpozij “Blidinje 2005” - Zbornik radova, (ur. Čolak, I.), Park Prirode Blidinje, Blidinje,
-40.
Šimunović, V. (2015): Značajke geografske strukture Parka prirode Blidinje, u: Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija Blidinje 2015., (ur. Čolak, I.), Sveučilište u Mostaru, Mostar, 387-402.
Topografska karta 1:25.000, List 523-4-4 (Poklečani), Vojnogeografski institut, Beograd, 1976. Topografska karta 1:25.000, List 524-3-3 (Striževo), Vojnogeografski institut, Beograd, 1976.
Tuno, N., Mulahusić, A., Kozličić, M., Orešković, Z. (2011): Rekonstrukcija granice sutorinskog izlaza Bosne i Hercegovine na Jadransko more s pomoću starih geografskih karata, Kartografija i geoinformacije, 10 (16), 27-55.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
