Geostrateški i sigurnosni aspekti potencijalnih utjecaja suvremenih migrantskih kretanja na Dalmaciju

Autor(i)

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.1456

Ključne riječi:

Dalmacija, geostrateški položaj, migrantska kriza, sigurnost, Jugoistočna Europa

Sažetak

Europski geografski i politički prostor 2015. godine suočio se s kulminacijom jedne od najvećih migrantskih kriza u svojoj povijesti koja je posebno pogodila politički ranjivu Jugoistočnu Europu kao tradicionalno područje migrantskih kretanja. Ove tvrdnje dobivaju dodatno na važnosti uzimajući u obzir činjenicu da je Jugoistočna Europa, kao tradicionalno sjecište geopolitičkih silnica, danas dodatno izložena sigurnosnim izazovima, što ujedno pojačava i važnost njezine geostrateške pozicije. Pogođena migrantskom krizom na sjeveru i istoku, a uvažavajući turizam kao jednu od svojih temeljnih gospodarskih djelatnosti, Republika Hrvatska, iako hrvatske turističke destinacije poput Istre i Dalmacije nisu izravno izložene utjecajima migrantske krize, posebnu pozornost mora posvetiti zadržavaju imidža sigurne turističke destinacije. Stoga autori raspravljaju o geostrateškim i sigurnosnim aspektima te vjerojatnostima izloženosti Dalmacije utjecajima recentne migrantske krize. Naime, autori u članku potvrđuju da fizičko-geografska obilježja i političko-teritorijalna fragmentacija neposrednog susjedstva Dalmaciju ne čine atraktivnim odabirom za migrantska kretanja. Autori također zaključuju da potencijalno osnažena utjecajima migrantskih kretanja, politička nestabilnost susjedstva s visokim konfliktnim potencijalom na etno-religijskoj osnovi, može izazvati nove sigurnosne izazove u Jugoistočnoj Europi, a posredno i u Dalmaciji.

Biografija autora

  • Marija Boban, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet
    docent

Reference

• AL-AHSAN, A. (2004): Ummet ili nacija: kriza identiteta u savremenom muslimanskom društvu, Libris, Sarajevo, pp. 173.

• AZINOVIĆ, V. (2017): Globalizacija terorizma i opasnosti po Bosnu i Hercegovinu, Zbornik radova: Okrugli stol Geopolitičke promjene u svijetu i Evropi i položaj Bosne i Hercegovine (ur. Cvitković, I.; Pejanović, M.), Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 93-115.

• AZINOVIĆ, V. (2012): Uvod u studije terorizma, Fakultet političkih nauka, Sarajevo, pp. 232.

• BARAK, O.; SHEFFER, G. (2006): Israel’s “security network” and its impact: an exploration of a new approach, Int. J. Middle East stud., 38, 235-261.

• COHEN, S. B. (2003): Geopolitics of the World System, Rowman & Littlefield Publishers, Lanham, pp. 434.

• DAVUTOĞLU, A. (2014): Strategijska dubina: međunarodni položaj Turske, Službeni glasnik, Beograd, pp. 525.

• KOHLMANN, E. F. (2005): Al-Qa'idin džihad u Europi: afganistansko-bosanska mreža, Naklada Ljevak, Zagreb, pp. 301.

• LIPOVAC, M.; ĐURIĆ, S. (2015): Migrantska kriza u EU i Zapadnobalkanska ruta, Godišnjak Fakulteta bezbednosti, 67-89.

• MOÏSI, D. (2012): Geopolitika emocija: kako kulture straha, poniženja i nade utiču na oblikovanje sveta, Clio, Beograd, pp. 203.

• Ó TUATHAIL, G. (2007): Uvod: Kritičko promišljanje o geopolitici, u: Uvod u geopolitiku (ur. Ó Tuathail, G. et al.), Politička kultura, Zagreb, 15-28.

• PAVIĆ, R. (2007): Europa: zemljopisni sastav i geopolitička podjela, Anali Hrvatskog politološkog društva, 4 (1), 227-247.

• SIMEUNOVIĆ, D. (2017): Migraciona kriza kao bezbednosni izazov za zemlje zapadnog Balkana – stanje u 2017. i perspektiva, Kultura polisa, 14 (posebno izdanje), 31-56.

• TADIĆ, J.; DRAGOVIĆ, F.; TADIĆ, T. (2016): Migracijska i izbjeglička kriza – sigurnosni rizici za EU, Policija i sigurnost, 25 (1), 14-42.

• TATALOVIĆ, S.; LACOVIĆ, T. (2012): Čemu sigurnosne studije?, Političke analize, 3 (12), 3-6.

• TUNJIĆ, F. (2004): Vmesna Evropa: Konfliktnost državnih teritorialnih meja, Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Zgodovinsko društvo za južno Primorsko, Koper, pp. 469.

• URL 1, European security strategy: A secure Europe in a better World, The Council of the European Union, Brussels, www.consilium.europa.eu/.../european-security-strategy-secure-europe-better-world, 12. 11. 2017.

• URL 2, Migranti rapidno ulaze u BiH proteklih dana, prenoće dva-tri dana te nastavljaju put EU, https://www.klix.ba/vijesti/bih/migranti-rapidno-ulaze-u-bih-proteklih-dana-prenoce-dva-tri-dana-te-nastavljaju-put-eu/180214051, 26. 02. 2018.

• URL 3, Migranti rapidno ulaze u BiH, spavaju na ulicama, u kućama, džamijama..., https://www.vecernji.ba/vijesti/migranti-rapidno-ulaze-u-bih-spavaju-na-ulicama-u-kucama-dzamijama-1226443, 26. 02. 2018.

• URL 4, Migratory routes maps, Frontex, http://frontex.europa.eu/trends-and-routes/migratory-routes-map/, 12. 11. 2017.

• URL 5, Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (Narodne novine, 73/17), https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_73_1772.html, 27. 02. 2018.

• URL 6, Pew Research Centre (2016), http://www.pewresearch.org/fact-tank/2016/06/15/immigrant-share-of-population-jumps-in-some-european-countries/, 12. 11. 2017.

• VULETIĆ, V.; PEŠIĆ, J. (2017): Utjecaj migrantske krize na lokalne zajednice u Srbiji i na mogućnost za integraciju migrantske populacije, Forum za sigurnosne studije, 1 (1), 44-72.

• ŽAGAR, M. (2002): Je li moguće prekinuti začarani krug? Strategije i koncepti za razrješavanje etničkih sukoba, In Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću: položaj i uloga Hrvatske (Ed. Mežnarić, S.), Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 49-66.

Preuzimanja

Objavljeno

26.07.2018.

Broj časopisa

Svezak 23 Br. 1 (2018)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.