Razmještaj stanovništva u Republici Hrvatskoj - dio općih demogrfskih i društveno-gospodarskih procesa

Autor(i)

  • Ivo Nejašmić Učiteljska akademija, Zagreb
  • Aleksandar Toskić PMF - Zagreb, Odsjek za geografiju

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.155

Ključne riječi:

Hrvatska, razmještaj stanovništva, gustoća naseljenosti, neravnomjerna napučenost

Sažetak

Rad obrađuje razmještaj stanovništva u Republici Hrvatskoj kao dio općih demografskihi društveno-gospodarskih stanja i procesa. Pokazalo se da je sadašnji razmještaj stanovništva uHrvatskoj vrlo nepovoljan. Čitave regije imaju slabu gustoću napučenosti i zahvaćene sudepopulacijom, selo je gotovo ispražnjeno, stanovništvo se zbija oko malog broja središnjihnaselja itd. Uz to, nepovoljni su i trendovi; mnogi gusto napučeni i prenapučeni krajevi bilježedaljni rast broja stanovnika, dok su slabo napučeni izloženi stalnoj depopulaciji.

Reference

AKRAP, A. (1998): Saldo migracija Republike Hrvatske i županija 1971-1981. i 1981-1991. za ukupno stanovništvo i stanovništvo u zemlji, u: Migracije u Hrvatskoj: regionalni pristup, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 1, 11-68.

BREZNIK, D. (1982): Razvitak stanovništva, njegov razmeštaj i planiranje, Ekonomska revija, Ljubljana, 3-4, 255-262.

BUBANOVIĆ, H. (1998): Obnova i revitalizacija područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske, Geografski horizont, 1, 19-28.

FRIGANOVIĆ, M. (1990): Demogeografija - stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb (IV. izdanje).

FRIGANOVIĆ, M.(1992a): Stanovništvo i naseljenost Republike Hrvatske, Geografski horizont, Zagreb, 1992, 2, 49-61.

FRIGANOVIĆ, M.A. (1992b): Promjene u dinamici stanovništva Hrvatske 1981-1991. kao funkcija urbanizacije, Geografski glasnik, 54, Zagreb, 63-74.

LAJIĆ, I. (1995): Demografski razvitak Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1994, Revija za sociologiju, Zagreb, 1-2, 55-64.

MALEKOVIĆ, S. (1991): Nove strategije europskog regionalnog razvoja i iskustva za Hrvatsku, Razvoj /Development, Zagreb, 1-2, 79-92.

*** Nacionalni program demografskog razvitka (1997)(ur. Franka Vojnović et. al.), Zagreb: Ministarstvo razvitka i obnove.

NEJAŠMIĆ, I. (1986): Prirodno kretanje stanovništva SR Hrvatske prema tipu naselja boravka, Geografski glasnik, 48, Zagreb, 123-136.

NEJAŠMIĆ, I. (1988): Uloga i značajke preseljavanja u suvremenom populacijskom razvoju gradova SR Hrvatske, Geografski glasnik, Zagreb, 50, 45-54.

NEJAŠMIĆ, I. (1991a): Depopulacija u Hrvatskoj - korijeni, stanje, izgledi, Globus (etc.), Zagreb.

NEJAŠMIĆ, I. (1991b): Moguća revitalizacija sociodemografski depresivnih (seoskih) prostora Hrvatske, Sociologija sela, Zagreb, 1991, br. 111-114, 11-24.

NEJAŠMIĆ, I (1992): Osnovne značajke unutarnje migracije stanovništva Hrvatske 1880-1981, Migracijske teme, Zagreb, 2, 141-166.

NEJAŠMIĆ, I. (1996a): Demografske promjene u gradskim i ostalim neseljima Republike Hrvatske (1981-1991), Zbornik radova I. hrvatskog geografskog kongresa, HGD, Zagreb, 243-254.

NEJAŠMIĆ, I (1996b): Regional Characteristics of Population Reproduction in the Republic of Croatia, Geografski glasnik, Zagreb, 58,1-14.

POPOVSKI, V.; SEFERAGIĆ, D.; STOJKOVIĆ, A. (1987): Mreža naselja SRH, Zagreb:IDIS, (Studije i izvještaji).

PULJIZ, V. (1993): Ljudski faktor i ruralni razvitak Hrvatske, Sociologija sela, Zagreb, 1-2 (119 -120),11-15.

SEFERAGIĆ, D. (1985): Za planiranu urbanu dekoncentraciju, Pogledi, Split, 4, 52-57.

STIPERSKI, Z. (2000): Geografski aspekt suvremenih gospodarsklih kretanja u Hrvatskoj - rast dominacije Zagreba, u: Zbornik 2. hrvatskoga geografskog kongresa (Lovran, 1999), Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 165-174.

ŠTAMBUK, M. (1991): Društvene mijene ruralnog prostora Hrvatske, Sociologija sela, Zagreb, 111-114, 1-10.

Preuzimanja

Broj časopisa

Svezak 5 Br. 1 (2000)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.