Daljinska istraživanja kao preliminarna metoda za otkrivanje aktivnih tektonskih struktura: primjer albanskog orogena

Autor(i)

  • Andrea Favretto GIS Laboratory – University of Trieste
  • Riccardo Geletti The National Institute of Oceanography and Experimental Geophysics (OGS) - Trieste
  • Dario Civile The National Institute of Oceanography and Experimental Geophysics (OGS) - Trieste

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.165

Ključne riječi:

aktivni rasjedi, daljinska istraživanja, ASTER, Albanija

Sažetak

Tradicionalne izravne geološke i geofizičke metode istraživanja koje se koriste za prepoznavanje geoloških obilježja su vrlo skupe i dugotrajne. U tom smislu metode daljinskh istraživanja za analizu multispektralnih satelitskih snimaka i snimaka srednje rezolucije omogućuju kvalitetniji pristup s obzirom na specifične geološke metode. U skladu s tim moguće je napraviti preliminarnu analizu površine tla putem poluautomatske analize satelitskih snimaka. Ovakva analiza omogućuje snižavanje troškova na način da se geološke/geofizičke metode istraživanja koriste naknadno, i to u onim područjima za koje se ovakvom analizom (korištenjem daljinskih snimaka) utvrdi postojanje određene tektonske aktivnosti.U ovom radu analizira se satelitska snimka ASTER (i na temelju nje napravljen digitalni model reljefa – DMR) kako bi se uputilo na eventualnu prisutnost aktivnih geoloških struktura (rasjeda). Ovim istraživanjem obuhvaćeno je područje zapadne i središnje Albanije. Radi utvrđivanja pouzdanosti navedene metode rezultati analize snimaka dobivenih daljinskim istraživanjem su uspoređeni s postojećim podacima za isto područje dobivenima satelitskim snimanjem. Postojeći, istraživanjima potvrđeni podaci preuzeti su iz objavljene literature.

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

01.12.2013.

Broj časopisa

Svezak 18 Br. 2 (2013)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.