Prostorni raspored i gustoća ponikava jugoistočnog Velebita
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.23Ključne riječi:
ponikva, krš, špilje i jame, geomorfologija, gustoća ponikava, Velebit, Dinarski krš, HrvatskaSažetak
Ponikve pripadaju među najznačajnije krške oblike koji se stoga smatraju i dijagnostičkim oblicima krša. Njihov prostorni raspored i gustoća važan su pokazatelj stupnja okršenosti nekog prostora, ali i njegova cjelokupnoga geomorfološkog razvoja. Cilj ovoga rada je utvrditi prostorni raspored i gustoću ponikava te analizirati utjecaj geološke građe i morfometrijskih karakteristika terena (hipsometrija, nagib padina, vertikalna raščlanjenost) na prostorni raspored ponikava na području jugoistočnog Velebita. Prvi je put na području krša Hrvatske uspoređen prostorni raspored ponikava s prostornim rasporedom ulaza u speleološke objekte i to samo na dijelu jugoistočnog Velebita – Crnopcu. Podaci o položaju ponikava preuzeti su s topografskih karata 1:25 000. Svi podaci su digitalizirani i računalno analizirani s pomoću ArcGIS 10.1 programskog paketa u GIS laboratoriju GO PMF-a u Zagrebu. Istraživanjem je ustanovljen snažan utjecaj morfometrijskih parametara reljefa na gustoću ponikava. Najznačajnija pojava ponikava vezana je za područja nadmorskih visina 1000 – 1200 m, nagiba padina manjeg od 2° i vertikalne raščlanjenosti reljefa 100 – 200 m/km2. Također, najveća gustoća ponikava zabilježena je u karbonatnim naslagama jurske starosti te je utvrđeno da zone glavnih rasjeda nemaju značajniji utjecaj na povećanje gustoće ponikava. Usporedbom prostornog rasporeda i gustoće ponikava i ulaza u speleološke objekte utvrđen je njihov visok stupanj korelacijeReference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.



