Percepcija prostornog obuhvata Sredozemlja u Hrvatskoj

Autor(i)

  • Neven Tandarić Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb
  • Martina Maček Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb
  • Marin Cvitanović Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb
  • Ivan Tekić Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb
  • Maja Flegar Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb
  • Ana Okmaca Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb
  • Jasmina Tvrdojević Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.233

Ključne riječi:

Sredozemlje, percepcija, granice, neizrazita logika

Sažetak

Iako se Sredozemlje smatra jednom od najstarijih prostornih cjelina u svijetu, njegove su granice još uvijek predmet istraživanja i rasprava. Ovaj rad nastoji pridonijeti definiranju Sredozemlja ili Mediterana kroz ispitivanje percepcije njegova prostornog obuhvata u Hrvatskoj i povezanosti s fizičkim i sociokulturnim obilježjima prostora. Istraživanje je provedeno metodom kognitivnih karata na uzorku od dvjesto ispitanika. Kao rezultat dobivena je široka granična zona koja razdvaja tzv. ''pravo'' Sredozemlje od područja koja nisu dijelovi Sredozemlja. Ta zona u određenoj mjeri ima svojstva neizrazitog skupa (engl. fuzzy set) koji predstavlja postupni prijelaz između polova pripadnosti određenom skupu. Rezultati istraživanja na ispitanicima pokazali su da je najveća podudarnost percipiranih granica Sredozemlja s dinarskim smjerom pružanja reljefa (sjeverozapad-jugoistok), osim u Istri, te s obalnom crtom u čitavom hrvatskom primorju. Rezultati također pokazuju da su pri odabiru percipirane granice Sredozemlja čimbenici prirodne sredine važniji od sociokulturnih.

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

01.12.2013.

Broj časopisa

Svezak 18 Br. 2 (2013)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.