Demografsko starenje stanovništva Šibensko-kninske županije: grandparent boom

Autor(i)

  • Snježana Mrđen Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju
  • Dolores Barić Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.26

Ključne riječi:

demografsko starenje, starosna piramida, stadiji demografske starosti, grandparent boom, naselja, Šibensko-kninska županija

Sažetak

U radu se analiziraju uzroci i značajke demografskog starenja stanovništva u Šibensko-kninskoj županiji s pomoću osnovnih demografskih pokazatelja prema popisima stanovništva od 1971. do 2011. godine. Analizira se prostorna diferencijacija demografskog starenja na razini mikroregija u županiji, na razini gradova/općina te naselja. Dana je i usporedba starenja stanovništva hrvatskih županija iz čega proizlazi da Šibensko-kninska županija, zajedno s Ličko-senjskom, ima najstarije stanovništvo u Hrvatskoj. Starenje u Šibensko-kninskoj županiji, uvjetovano izrazitim ruralnim egzodusom koji je bio intenzivan od kraja 60-ih i početkom 70-ih godina 20. stoljeća te kontinuiranim smanjivanjem fertiliteta i naslijeđenom starosnom strukturom, prisutno je na svim teritorijalnim razinama Županije. Iako je proces starenja započeo u primorskom dijelu, zagorski prostor je više i brže ostario nego Primorje. Na osnovi brojnih pokazatelja demografske starosti i intenziteta starenja, proizlazi da prema stupnju bodovne demografske ostarjelosti stanovništvo Šibensko-kninske županije odlikuje vrlo duboka starost, međutim više od polovice naselja ima obilježja izrazite duboke ili krajnje duboke starosti.

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

11.09.2016.

Broj časopisa

Svezak 21 Br. 1 (2016)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.