STAMBENA INTEGRACIJA IMIGRANATA IZ BIH U HRVATSKOJ: PRIMJER GRADA ZAGREBA

Autor(i)

  • Sanja Klempić Bogadi Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb http://orcid.org/0000-0003-4536-0627 ##orcid.unauthenticated##
  • Sonja Podgorelec Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
  • Margareta Gregurović Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.2891

Ključne riječi:

imigracija, BiH, integracija, stanovanje, Zagreb

Sažetak

U radu se analiziraju rezultati istraživanja stambene integracije kao važnog dijela funkcionalne integracije najbrojnije imigrantske skupine u Hrvatskoj – građana Hrvatske rođenih u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je provedeno 2014. metodom ankete licem u lice (CAPI) u gradskoj četvrti Sesvete, Grad Zagreb na prosudbenom uzorku od 301 ispitanika. Cilj je rada analizirati objektivne uvjete stanovanja (vlasništvo nad stambenim prostorom, kvaliteta stanovanja, susjedstvo) i subjektivne procjene pokazatelja stambene integracije skupine doseljenika iz BiH u jednoj četvrti Grada Zagreba. Na prikupljene podatke u većem djelu rada primijenjene su deskriptivne analize, ali su pomoću odabranih testova u odnos stavljene dvije ili više karakteristika ispitanika s njihovim procjenama standarda i kvalitete stanovanja. Prilikom zaključivanja na temelju prikupljenih rezultata pozornost je usmjerena na ograničenja u načinu izbora uzorka i specifičnosti migrantske skupine bosanskohercegovačkih doseljenika. Ovisno o etničkoj pripadnosti imigranata jezik, povijesna i kulturna tradicija identična je (Hrvati) ili vrlo slična (Srbi i Bošnjaci) većinskom društvu u zemlji primitka što značajno olakšava sve aspekte integracije. Analizirani pokazatelji stambene integracije i razvoja kvalitete stanovanja ispitanika u uzorku potvrdili su visoku razinu uspješnosti. U gotovo svim ispitivanim karakteristikama stanovanja: vlasništvom nad stambenim prostorom, načinom stanovanja (kuća ili stan) i infrastrukturnom opremljenosti prostora imigranti iz BiH ne razlikuju se od ukupnog stanovništva Hrvatske, dok su, primjerice, u površini korisnog stambenog prostora i broja soba iznad prosjeka. Zabilježene su razlike s obzirom na razdoblje i razloge doseljavanja. Analiza usporedne procjene kvalitete stanovanja i ukupnog životnog standarda u Zagrebu 2014. i u vrijeme odlaska iz BiH pokazala je da ispitanici u većini (57%) smatraju da im je stanovanje i životni standard u Hrvatskoj bolji no što bi bio da su ostali živjeti u BiH.

Biografije autora

  • Sanja Klempić Bogadi, Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
    znanstvena savjetnica Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti
  • Sonja Podgorelec, Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
    znanstvena savjetnica Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti
  • Margareta Gregurović, Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
    znanstvena suradnica Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Reference

AMIT, K., (2012): Social integration and identity of immigrants from western countries, the FSU and Ethiopia in Israel, Ethnic and Racial Studies, 35 (7), 1287-1310.

COLOM, M. C., MOLÉS, M, C. (2016): Homeownership and Living Conditions of the Immigrant Population in Spain: Differences and Simnilarities among Immigrant Groups, Housing, Theory and Society.

http://www.tandfonline.com/loi/shou20, pristupljeno 20. listopada 2019.

ČALDAROVIĆ, O. (1987): Suvremeno društvo i urbanizacija. Zagreb: Školska knjiga.

ČALDAROVIĆ, O. (1996): Sociologijski aspekti stanovanja na županijskoj razini, Sociologija sela, 34 (1/2), 63-79.

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (2013): Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Zagreb. https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (2018): Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011, Zagreb.

EUROSTAT (2018): Statistički podaci o stanovanju, Statistics Expanded, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Housing_statistics/hr

GÖDRI, I. (2004): A Special Case of International Migration: Ethnic Hungarians Migrating From Transylvania to Hungary, Yearbook of population Research in Finland, 40, 45-72.

KITCHEN, P., WILLIAMS, A. M., GALLINA, M. (2015): Sense of belonging to local community in small-to-medium sized Canadian urban areas: a comparison of immigrant and Canadian-born residents, BMC Psychology, 3 (1), 28.

KLEMPIĆ, S. (2004): Razvoj stambenih naselja Splita nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatski geografski glasnik, 66 (2), 95-119.

KLEMPIĆ BOGADI, S. (2008): Demogeografski aspekti suburbanizacije Hrvatske – primjer riječke aglomeracije, Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek.

KLEMPIĆ BOGADI, S., GREGUROVIĆ, M., PODGORELEC, S. (2018): Doseljavanje iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku: migracijski obrasci na primjeru doseljenika u Zagrebu, Stanovništvo, 56 (2), 39-62.

MASSEY, D. S., REDSTONE, I. (2006): Immigrant intentions and mobility in a global economy: the attitudes and behaviour of recently arrived US immigrants, Social Science Quarterly, 87 (5), 954-971.

MURDIE, R. (2002): The housing careers of Polish and Somali newcomers in Toronto's rental market, Housing Studies, 17 (3), 423-443. DOI: 10.1080/02673030220134935

MURDI, R., GHOSH, S. (2010): Does spatial Concentracion Always Mean a Lack of Integration? Exploring Ethnic Concentracion and Integration in Toronto, Journal of Ethnic and Migration Studies, 36 (2), 293-311. DOI: 10.1080/13691830903387410

Neto i bruto plaće zaposlenih u pravnim osobama Grada Zagreba, Godišnje priopćenje, Plaće 2014., Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Odjel za statistiku, 2015., https://www.zagreb.hr/place/78712.

OLIVIERA-ROCA, M. (1978): Obujam, razvoj i pravci suvremenih unutrašnjih migracija stanovništva SR Hrvatske, Rasprave o migracijama 50, Centar za istraživanje migracija, Zagreb.

PHINNEY, J., HORENCZYK, G., LIEBKIND, K., VEDDER, P. (2001): Ethnic identity, Immigration, and Well-Being: An Interactional Perspective, Journal of Social Issues, 57 (3), 493-510.

PODGORELEC, S., ČALDAROVIĆ, O., BRČIĆ, C., ŠVOB, M. (2006): Multikulturalität, Integration und Segregation ‒ Überlegungen vor dem Hintergrund von Forschungsergebnissen in Zagreber Stadtteil Dubrava, u: International Lernen ‒ lokal Handeln (ur. R.Leiprecht, C. Riegel, J. Held, G. Wiemeyer), IKO ‒ Verlag für interkulturelle Kommunikation, Frankfurt/Main, London, 143‒155.

PODGORELEC, S., GREGUROVIĆ, M., KLEMPIĆ BOGADI, S. (2019): Immigrants from Bosnia and Herzegovina in Croatia: A Sense of Belonging and Acceptance in the New Social Environment, Razprave in gradivo, 82, 5-23.

RAY, B., (2002): Immigrant integration: bilding to opportunity, Migration Information Source. Washington: Migration Policy Institute, October.

ROGERS, G. O., SUKOLRATANAMETEE, S. (2009): Neighborhood design and sense of community: Comparing suburban neighborhoods in Houston Texas, Landscape and Urban Planning, 92 (3-4), 325-334.

ŠVOB, M.; BRČIĆ, C.; PODGORELEC, S. (1998): Mladi u Dubravi, Migracijske teme, 14 (1-2), 7-32.

THOMAS, R. (2013): Viewing immigrants'neighbourhood and housing choices trough the lens of community resilience, Surveys and Perspectives Integrating Environment and Society, 6 (1), 1-14, https://journals.openedition.org/sapiens/1516 pristupljeno 12. listopada 2019

Objavljeno

05.03.2020.

Broj časopisa

Svezak 25 Br. 1 (2020)

Rubrika

Članci

Licenca

Autorska prava (c) 2020 Sanja Klempić Bogadi, Sonja Podgorelec, Margareta Gregurović

Licenca Creative Commons

Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.