Prilog poznavanju hrvatsko-srbijanskoga graničnog spora u Hrvatskom podunavlju – historijsko-geografski i suvremeni aspekti

Autor(i)

  • Branimir Vukosav Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju
  • Zvonimir Matijević Gimnazija Nova Gradiška

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.3074

Ključne riječi:

Croatian Danube region, borders, Danube, historical and geographical development, border dispute

Sažetak

Višestoljetno postojanje hrvatskih zemalja u okvirima različitih političko-geografskih okvira, kao i njihov granični položaj između civilizacijski i kulturno različitih i često suprotstavljenih političko-teritorijalnih cjelina uvjetovali su proces vrlo dinamičnih političkih, teritorijalnih i demografskih mijena koje su u postupno oblikovale današnje granice suvremene Republike Hrvatske. Od takovoga historijsko-geografskog dinamizma nije bilo iznimka ni područje Hrvatskoga podunavlja, odnosno prostor suvremene državne granice Republike Hrvatske sa susjednom Srbijom. Geneza hrvatske državne granice u tom području najvećim je dijelom novijega datuma, no njen nastanak 1945. kao republičke granice između Hrvatske i Srbije u sklopu novonastale komunističke Jugoslavije posredno je uvjetovan historijsko-geografskim procesima koji su mu prethodili od vremena rimskih provincija Panonije i Dalmacije pa sve do kraja Drugoga svjetskog rata. Osamostaljenjem Republike Hrvatske i drugih republika bivše Jugoslavije dolazi do niza otvorenih granično-teritorijalnih pitanja stvorenih translacijom republičkih granica u međudržavne, od čega nije izuzeta ni navedena istočna granica Hrvatske. Njen sjeverni dio koji je vezan uz tok rijeke Dunav postaje predmetom spora Hrvatske najprije sa SR Jugoslavijom, a potom i sa Srbijom, ponajprije zbog činjenice da čin preciznog određenja granice nikad nije proveden, te zbog suprotstavljenih geografskih i pravnih interpretacija o njenom pružanju. Historijsko-geografskom analizom nastanka i razvoja hrvatsko-srbijanske granice u Hrvatskom podunavlju u 20. stoljeću, u radu se kontekstualizira aktualni hrvatsko-srbijanski granični spor na dijelu međusobne granice vezanom uz rijeku Dunav. Pregledom historijsko-geografskih čimbenika, kao i vrednovanjem stajališta dviju zemalja po pitanju spora u svjetlu međunarodno-pravne prakse nastoji se donijeti relevantne zaključke o razgraničenju Hrvatske i Srbije u području Hrvatskoga podunavlja. Ključne riječi: Hrvatsko podunavlje, granice, Dunav, historijsko-geografski razvoj, granični spor

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

29.03.2021.

Broj časopisa

Svezak 25 Br. 2 (2020)

Rubrika

Prethodno priopćenje

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.