Analiza matične knjige krštenih današnje župe Veljaci (1786. – 1808.)

Autor(i)

  • Ivan Madžar Sveučilište u Mostaru, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i obrazovnih znanosti
  • Vladimir Pavičić

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.31

Ključne riječi:

Veljaci, demografska kretanja, Ljubuški, istraživanje, matična knjiga krštenih, mikrocjelina

Sažetak

U radu se istražuje demografsko gibanje unutar mikrocjeline Veljaci u općini Ljubuški. U istraživanju je kao izvor primarnih podataka korištena najstarija matična knjiga krštenih s prijelaza iz 18. u 19. stoljeće za prostor koji obuhvaća današnja župa Veljaci. Dobiveni podaci su povijesno-demografskim, mikrohistorijskim i komparativno-historijskim metodološkim pristupom raščlanjeni. Ciljevi istraživanja su predstaviti nekadašnje demografske zbilje ovoga mikroprostora s imperijalne granice, opisati mu demografske pokazatelje i njihovu dinamiku, ponajprije one vezane za natalitet, te uočiti eventualne trendove koji bi upućivali na demografska kretanja širega područja, to jest područje tadašnje župe Ljubuški u cjelini. Ograničenim istraživanjem i analizom podataka prikupljenih pri heurističkim zahvatima za širu i iscrpniju studiju o ljubuškom stanovništvu, djelomično smo odškrinuli vrata demografske zbilje ovoga područja s krajnje periferije Osmanskoga Carstva na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Komparativno-historijski pristup je pokazao da se obilježja nataliteta uklapaju u pravilnosti utvrđene istraživanjima na raznim, zemljopisno bližim, ali i udaljenijim područjima. Slično je pokazala i analiza antroponimijskoga korpusa. Istraživanje podataka matičnih knjiga pružilo nam je prvi, preliminarni uvid u demografsku sliku dijela Ljubuškoga, a nadamo se da će nastavak istraživanja cjelokupne ljubuške mikrocjeline, značajno upotpuniti sliku i bar djelomično rekonstituirati njezin cjelokupni demografski razvoj.

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

11.03.2014.

Broj časopisa

Svezak 20 Br. 1 (2015)

Rubrika

Prethodno priopćenje

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.