Geostrateško i geopolitičko značenje Golanske visoravni za državu Izrael
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.3395Ključne riječi:
Golanska visoravan, Izrael, Sirija, okupacija, geostrategija, geopolitikaSažetak
S obzirom na razmjerno nepovoljan geostrateški položaj u odnosu na okolne i često neprijateljske zemlje, izraelska vanjska politika uglavnom je uvjetovana dinamičnim zbivanjima u regiji. Dinamika se ogleda u nekoliko vojnih invazija na Izrael, pobunama palestinskog stanovništva, mnogobrojnim terorističkim napadima i čestim uzvraćanjima izraelskih snaga radi dostizanja zadovoljavajućega sigurnosnog stanja. U tom kontekstu, službeni Tel Aviv često je prisiljen pronaći ravnotežu između praktičnih vojno-obrambenih i sigurnosnih potreba te reputacije Izraela u međunarodnoj zajednici, uz prilagodbu realnostima svojega neposrednoga geopolitičkog okruženja. Izrael je tijekom „Šestodnevnog rata“ u lipnju 1967. okupirao veći dio Golanske visoravni. Taj je događaj u idućim desetljećima generirao s jedne strane pojačanu sigurnost sjevernih granica države s obzirom na iznimnu geostratešku vrijednost regije, a s druge negodovanje dijela međunarodne zajednice, osobito nakon 1981. kad je donesen zakon o proširenju jurisdikcije Države Izrael na taj okupirani prostor. Kontrola nad ovom regijom znatno je utjecala na geostrateški položaj Izraela, ali i stvorila geopolitički kompleksnu situaciju, osobito u kontekstu odnosa sa susjednom Sirijom. U radu se, uz geografski prikaz Golanske visoravni i historijsko-geografske aspekte, analiziraju geostrateške odrednice izraelske okupacije visoravni, kao i geopolitičke perspektive toga područja.
Reference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2022 Branimir Vukosav, Denis Radoš
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
