Morfometrijske značajke šireg područja Duvanjskog polja, Bosna i Hercegovina
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.352Ključne riječi:
geomorfometrijska analiza, morfometrijski parametri, padine, šire područje Duvanjskog poljaSažetak
Objekt ovog istraživanja su padine uzvišenja šireg područja Duvanjskog polja. Padine se mogu definirati kao reljefne plohe određene geografskim položajem, nagibom u odnosu na horizontalnu površinu, izloženošću (ekspozicijom) u odnosu na strane svijeta, te stupnjem zakrivljenosti (profilne i planarne). Recentni oblik padina posljedica je utjecaja niza prirodnih i društvenih faktora tijekom geneze i evolucije reljefa. Analizom morfometrijskih parametara moguće je dovesti u vezu značajke padina s geološkom građom i sastavom, ali i ostalim prirodno-geografskim čimbenicima (npr. klima, pedologija, vegetacija itd.). Ciljevi ovog istraživanja su: a) analiza morfometrijskih pokazatelja reljefa, b) analiza odnosa između morfometrijskih pokazatelja, strukturnih i litoloških značajki, i c) sinteza svih analiziranih pokazatelja da bi se dobio detaljniji uvid u egzogeomorfološke i morfostrukturne značajke područja i omogućila procjena opsega i intenziteta dominantnih geomorfoloških procesa. Pri tome, posebna pažnja posvećena je detaljnoj geomorfometrijskoj analizi makromorfostruktura šireg područja Duvanjskog polja u GIS okružju temeljem digitalnog modela reljefa (DMR). Geomorfometrijska analiza reljefa primijenjena u ovom radu uključila je korištenje različitih metoda za precizno računanje numeričkih parametara reljefa istraživanog područja, što je omogućilo međusobnu usporedbu navedenih parametara ali i usporedbu s kartom tektonskih jedinica i geološkom kartom. Cilj ovakvog pristupa je egzaktnija interpretacija morfometrijskih parametara reljefa kao indikatora značajki endogenih i egzogenih procesa na istraživanom području.Reference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.



