Primjena dvije metodologije integriranog indeksa ranjivosti obalnog područja (ICVI) na budući poras razine mora

Studija slučaja: južna obala Korintskog zaljeva, Grčka

Sažetak

Problem klimatskih promjena izaziva zabrinutost te se očekuje da će negativno utjecati na društvo u bliskoj i dugoročnoj budućnosti. Porast razine mora, uzrokovan globalnim zagrijavanjem i otapanjem kontinentalnih ledenih ploča, u kombinaciji s rastućom globalnom populacijom i razvojem ljudskih aktivnosti u obalnim područjima, čini obalna društva sklonijima obalnim opasnostima. Korintski zaljev u Grčkoj sa svojim raznolikim obalnim oblicima i tektonskom složenošću čini ovu regiju jedinstvenom u kontekstu procjene ranjivosti obale. U ovom istraživanju primijenjen je integrirani indeks ranjivosti obale (ICVI), koji se sastoji od fizičkih i socioekonomskih parametara, za potencijalni porast razine mora na južnoj obali Korintskog zaljeva (Grčka). Među više različitih metodologija razvijanih posljednjih godina, odabrana su dva matematička pristupa za koje vjerujemo da su najprikladniji za zaštitu ljudskih aktivnosti u našem području istraživanja. Prvi, ICVI_1, temelji se na indeksu obalne ranjivosti (CVI) Thielera i Hammar-Klosea (1999.) s varijablama jednake relativne važnosti, dok drugi, ICVI_2, koristi analitički hijerarhijski proces (AHP) s dodjelom relativnih težinskih vrijednosti za svaki parametar. Parametri su definirani i rangirani u indeks ranjivosti na ljestvici od 1 do 5. Rezultati upućuju na to da oba pristupa prikazuju slične obalne dijelove visoke ili vrlo visoke ranjivosti, ali se razlikuju u distribuciji ekstremnih vrijednosti. ICVI_1 pokazuje da 18,3 % ukupne obale ima vrlo visoku ranjivost (ocjena 5), dok ICVI_2 pokazuje 9,1 %. Obalni dijelovi s najvišim ocjenama ranjivosti uglavnom su zastupljeni u istočnom dijelu proučavane obale s niskim područjima blagog nagiba i koncentrirane ljudske aktivnosti.