Prepoznatljivost i potencijal tradicijskih i umjetničkih obrta kao baštine Zagreba
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.4237Ključne riječi:
tradicijski i umjetnički obrti, materijalna i nematerijalna baština, kulturni turizam, kreativni turizam, ZagrebSažetak
Predmet ovoga istraživanja su obrti Zagreba, s posebnim naglaskom na tradicijske i umjetničke obrte. Cilj rada je istražiti njihovu prepoznatljivost među stanovnicima Zagreba i naglasiti njihov potencijal u kontekstu razvoja kulturnog i kreativnog turizma grada. Istraživanje je provedeno u dvije faze 2021. godine. Prvu fazu činilo je kartiranje tradicijskih i umjetničkih obrta te napuštenih poslovnih prostora u užem središtu grada. U drugoj fazi provedeno je anketno istraživanje putem interneta na prigodnom uzorku od 179 stanovnika Zagreba. Radi dodatnog razumijevanja predmeta istraživanja provedena su četiri polustrukturirana intervjua s odabranim tradicijskim i umjetničkim obrtnicima. Rezultati istraživanja pokazuju da većina ispitanika tradicijske obrte smatra važnim dijelom kulturnog identiteta Zagreba. Također, većina ispitanika smatra da tradicijski obrti i njihovi proizvodi nisu dovoljno promovirani u javnosti. Obrti čine vrijednu materijalnu i nematerijalnu baštinu Zagreba te su potencijal za daljnji razvoj kulturnog turizma Zagreba. Po uzoru na slične turističke ture u svijetu mogla bi se osmisliti obrtnička tura upoznavanja rada zagrebačkih tradicijskih i umjetničkih obrtnika s mogućnošću razgleda njihovih radionica i sudjelovanja u procesu izrade pojedinih (dijelova) predmeta. To bi bilo u skladu sa sve većom potražnjom i željom suvremenih turista da budu aktivni sudionici koji razvijaju svoje vještine i koji su sukreatori iskustva, a ne samo promatrači baštine.
Reference
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
