Vidim dobra Postira: razvojne prilike i prijetnje otočnoj zajednici na Bračuice u Srednjoj Dalmaciji (Hrvatska)
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.4295Ključne riječi:
Otočnost, ruralnost, razvojne perspektive, diverzificirana ekonomija, intervju, BračSažetak
Mnoga naselja na hrvatskoj obali, posebno ona manja, u posljednjih se nekoliko desetljeća razvijaju prvenstveno usmjeravana turističkom ekonomijom koja sa sobom donosi brojne prednosti, ali i nedostatke. Međutim, to ne treba biti i nije uvijek slučaj. Kako bi se istaknuo primjer drugačijeg, uravnoteženijeg razvoja, odabrana je Općina Postira, koja gaji dugogodišnju tradiciju diverzificirane ekonomije oslanjajući svoj razvoj na tri grane – poljoprivrede (maslinarstva), industrije (tvornica ribe Sardina) i sveprisutnog turizma. Cilj rada je identificirati prednosti i moguće prijetnje u razvoju Postira analizom stavova i mišljenja lokalnog stanovništva i dionika. Rezultati istraživanja dobiveni su putem polustrukturiranih intervjua čija su pitanja bila podijeljena u 6 cjelina proizlašlih iz kontekstualiziranja koncepta otočnosti u specifičnosti hrvatskog otočnog prostora: način života, promet, gospodarstvo, projekti, mladi i budućnost. Premda je rad potvrdio prisutnost diverzificirane i otporne ekonomije koja stanovnicima Postira daje visoku mogućnost zaposlenja, ali i visoku razinu kvalitete života, istaknuti su i problemi poput manjka sadržaja u provođenju slobod-nog vremena, kao i prijetnja narušavanju ravnoteže postojeće ekonomske strukture koju donosi novi hotel i porast razine privatnog smještaja. Ovaj rad obuhvatio je stanje života u općinskim naseljima Postirima i Dolu, ali i naznačio stvaranje prijetnji i mogućnosti s kojima će se stanovništvo tek susresti te prikazao njihov, uglavnom optimistični, pogled prema budućnosti.
Reference
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Andrija Mišetić, Aleksandar Lukić
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
