PERCEPCIJA TURIZMA I NJEGOVIH UČINAKA NA MALIM JADRANSKIM OTOCIMA – STUDIJE SLUČAJA ZLARINA I KRAPNJA U HRVATSKOJ

Autor(i)

  • Dubravka Spevec University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geography
  • Nevena Grabovac
  • Ivan Šulc University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geography

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.4527

Ključne riječi:

prostorni učinci turizma, percepcija lokalnog stanovništva, mali otoci, Hrvatska, Sredozemlje

Sažetak

Turizam na malim hrvatskim otocima počinje se razvijati znatno kasnije nego na susjednom kopnu, i to u uvjetima intenzivne depopulacije. Razvoj turizma odvijao se uglavnom endogeno, privatnim inicijativama i temeljio se na privatnom smještaju, uz vrlo malobrojne hotele i kampove. S obzirom na specifične male otočne zajednice i ekonomske sustave, ciljevi rada su utvrditi stupanj povezanosti ekonomskih aktivnosti lokalnog stanovništva s turizmom i istražiti percepciju turizma i njegovih prostornih učinaka na malim hrvatskim otocima. Za studije slučaja uzeti su otoci Zlarin i Krapanj iz skupine šibenskih otoka, koji se nalaze relativno blizu kopnu i prometno su dobro povezani s regionalnim centrom Šibenikom. Istraživanje je provedeno na temelju desk metoda i terenskog istraživanja, koje je uključilo anketno istraživanje lokalnog stanovništva koje na otocima boravi stalno, sezonski ili povremeno. Rezultati detaljno prikazuju ekonomsku aktivnost stanovništva i njihovu povezanost s turizmom, percepciju prostornih učinaka turizma (okolišnih, ekonomskih i sociokulturnih) i kvalitetu života povezanu s turizmom.

Reference

Objavljeno

20.02.2025.

Broj časopisa

Svezak 29 Br. 1 (2024): Geoadria

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autorska prava (c) 2025 Dubravka Spevec, Nevena Grabovac, Ivan Šulc

Licenca Creative Commons

Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.