Suvremeni demografski i razvojni izazovi općine Dubrovačko primorje, Hrvatska

Autor(i)

  • Helena Karlić Mujo Osnovna škola "Gruda", Hrvatska

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.547

Sažetak

Svrha je ovog rada s geografskog aspekta utvrditi osnovne probleme i mogućnosti u suvremenom razvoju općine Dubrovačko primorje, njihove uzroke i posljedice. Depopulacijski procesi zahvatili su ovaj ruralni, slabo razvijeni kraj 1960-ih godina, na što su utjecali brojni čimbenici: polarizirani razvoj bivše općine Dubrovnik poradi intenzivnog razvoja turizma, loša prometna infrastruktura u brdskom dijelu općine, te neriješeno pitanje vodoopskrbe. Niz događaja pojačao je 1990-ih godina negativne demografske trendove: agresija na Hrvatsku, okupacija tijekom koje su porušeni i spaljeni stambeni, gospodarski i infrastrukturni objekti, potres nakon povratka prognanika. Dugotrajno iseljavanje iz ovog kraja prema Dubrovniku nije uzrokovalo samo trenutno smanjenje broja stanovnika već i sužavanje obnoviteljske osnovice te ubrzano smanjenje prirodnog prirasta stanovništva u općini Dubrovačko primorje. Tako je emigracijska depopulacija, kao posljedica specifičnoga društveno-gospodarskog razvoja, postala uzrok sadašnje prirodne depopulacije. Intenzitet depopulacijskih procesa utvrđen je analizom ukupnog kretanja broja stanovnika te promjene biološke i ekonomske strukture stanovništva.Na kraju se navode djelatnosti koje u općini Dubrovačko primorje imaju perspektive za razvoj, a koje bi donekle mogle zaustaviti negativne demografske trendove. To su uglavnom djelatnosti koje u ovom kraju imaju tradiciju, ali nisu dovoljno komercijalno korištene. One bi trebale zaustaviti daljnje iseljavanje i eventualno privući u rodni kraj one koji su iselili.

Reference

Preuzimanja

Broj časopisa

Svezak 15 Br. 1 (2010)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.