Višeimenost u jadranskoj nesonimiji (na primjeru Kornatskog otočja)

Autor(i)

  • Vladimir Skračić Centar za jadranska onomastička istraživanja, Sveučilište u Zadru

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.560

Sažetak

U radu se nastoji ukazati na potrebu veće suradnje između toponomastičara i kartografa, jer su jedna i druga disciplina upućene na označavanje (imenom ili crtežom) referenata u prirodi. Drugo važno pitanje o kojemu je riječ u ovome radu, analiza je toponomastičkih sustava bez stalnoga jezičnog centra koji, redovito, svojim govorom i svojom jezičnom praksom, regulira postojanost toponomastičke jednoznačnosti (jedan otok = jedno ime). Kako takvoga centra u Kornatima nema, brojne zajednice susjedne otočju, imenuju po svoju, pa tako dolazi do pojave dvoimenosti i troimenosti. Suvremena kartografija tu činjenicu s razlogom ignorira i nudi potpunu jednoznačnost. No, na povijesnim geografskim kartama vidi se da uvijek nije bilo tako i da je u tom prostoru vladala prilična imenodavna konfuzija u kojoj su sudjelovali i kartografi onoga vremena.

Reference

Preuzimanja

Broj časopisa

Svezak 14 Br. 1 (2009)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.