SLOBODNO VRIJEME – DIMENZIJA KVALITETE ŽIVOTA STANOVNIŠTVA RURALNIH PROSTORA HRVATSKE

Autor(i)

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.1178

Ključne riječi:

selo, općina Gornja Rijeka, ruralnost, kvaliteta života, slobodno vrijeme/dokolica

Sažetak

Način provođenja slobodnog vremena (mogućnosti za aktivnosti dokolice) ponuđene pojedincu u sredini u kojoj živi, potvrdila su brojna istraživanja, jedan su od čimbenika koji utječu na ukupnu kvalitetu života u određenom prostoru. Zbog navedenih karakteristika prostora (prirodnog i izgrađenog pejzaža), veličine i strukture naselja, (malo)brojnosti stanovništva, prevladavajuće gospodarske grane i nekih drugih atributa - općina Gornja Rijeka izabrana je kao primjer studije slučaja u istraživanju kvalitete života stanovništva radno aktivne dobi u ruralnim prostorima. Istraživanje je provedeno metodom ankete tijekom studenog i prosinca 2012. godine, na neproporcionalnom prosudbenom uzorku od 170 ispitanika radno aktivne dobi (starih od 18 do 60 godina). Cilj ovoga rada je analiza dijela rezultata istraživanja kojima je ispitivan način provođenja slobodnog vremena (dokolice) stanovnika, te utjecaj mogućnosti za aktivnosti dokolice u naseljima u kojima žive na procjenu ukupne kvalitete života. Način i kvaliteta provođenja slobodnog vremena mjereni su pitanjima zatvorenog tipa o vrstama i učestalosti bavljenjem određenih aktivnosti, a potom su analizirani u odnosu na izabrane sociodemografske varijable (dob, spol, bračni status, broj članova kućanstva ispitanika), zdravstveni status i visinu prihoda pojedinca, (ne)bavljenje poljoprivredom kao djelatnošću, obrasce podrške i društvenosti, percepciju osobne kvalitete života i kvalitete života u naseljima u kojima ispitanici žive. Rezultati faktorske analize primijenjene na 14 varijabli (aktivnosti slobodnog vremena) potvrdili su pet faktora kojima je moguće opisati način provođenja slobodnog vremena stanovnika izabranog ruralnog područja i to u okviru urbane dimenzije, tradicionalne dimenzije, dimenzije društvenosti, dimenzije hobija te medijske dimenzije. Jedan od zaključaka istraživanja je da se u mjeri u kojoj se smanjuju razlike u načinu života stanovnika ruralnih i urbanih prostora (posebice kada je riječ o stanovništvu u dobi od 18 do 60 godina) – prvenstveno zbog sve brojnijeg zapošljavanja u izvan poljoprivrednim djelatnostima, bolje prometne povezanosti sela i grada te suvremenih komunikacijskih mogućnosti kućanstava (internet) smanjuju i razlike između načina provođenja slobodnog vremena stanovništva u ruralnom i urbanom području. Također, mogućnosti za aktivnosti dokolice u naselju u kojem pojedinac živi predstavljaju značajnu dimenziju pri procjeni ukupne kvalitete života.

 

Biografije autora

  • Sonja Podgorelec, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
    znanstvena savjetnica
  • Sanja Klempić Bogadi, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
    viša znanstvena suradnica

Reference

ALLEN, L. R., LONG, P. T., PERDUE, R. R. (1991): Relational patterns between community dimensions and global measures of community satisfaction, Journal of Rural Studies, 7 (3), 331-338.

BENGS, C., ZONNEVELD, W. (2002): The European discourse on urban-rural relationships: A new policy and research agenda, Built Environment, 28 (4), 278-289.

BOUILLET, D., ILIŠIN, V., POTOČNIK, D. (2008): Continuity and Changes in Croatian University Students’ Leisure Time Activities (1999–2004), Sociologija i prostor, 46 (2), 123-142.

BOWLING, A. (2005): Ageing well: Quality of Life in Old Age, Open University Press, Maidenhead, pp. 283.

BRERETON, F., CLINCH, J. P., FERREIRA, S. (2008): Happiness, geography and the environment, Ecological Economics, 65 (2), 386-396.

BROWN, D. L., SCHAFFT, K. A. (2011): Rural People and Communities in the 21st Century: Resilience and Transformation, Polity, Cambridge, pp. 224.

CUTLER, S. J., HENDRICKS, J. (1990): Leisure and time across the life course, u: Handbook of aging and the social sciences (ur. Binstock, R. H., George, L. K.), Academic Press, San Diego, 169-185.

DUMAZEDIER, J. (1972): Rad i slobodno vrijeme, u: Sociologija rada, (ur. Friedman, G., Naville, P.), Veselin Masleša, Sarajevo, 680-704.

DUMAZEDIER, J. (1974): Sociology of leisure, Elsevier, Amsterdam.

GLOVER, T. D., STEWART, W. P. (2006): Rethinking leisure and community research: Critical reflections and future agendas, Leisure/Loisir: Journal of the Canadian Association for Leisure Studies, 30 (2), 315-327.

HODŽIĆ, A. (2002). Seoska svakodnevnica u: Selo: izbor ili usud, (ur. Seferagić, D.), IDIZ, Zagreb, 73-97.

ILIŠIN, V. (1999): Slobodno vrijeme mladih s posebnim osvrtom na ruralno-urbani kontinuum, Sociologija sela, 37 (1), 21-44.

INNES, J. E., BOOHER, D. E. (2000): Indicators for sustainable communities: A strategy building on complexity theory and distributed intelligence, Planning Theory and Practice, 1 (2), 173- 186.

JOHNSON, A., BACKMAN, K. F. (2010): Leisure and community type as indicators of overall quality of life, World Leisure Journal, 52 (2), 104-115.

KAPLAN, M. (1975): Leisure: Theory and Practice, John Wiley, New York.

KLEMPIĆ BOGADI, S., PODGORELEC, S. (2011): Sociogeografske promjene u malim otočnim zajednicama – primjer otoka Zlarina, Geoadria, 16 (2), 189–209.

LUKIĆ, A. (2012): Mozaik izvan grada - tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske, meridijani, Samobor, pp. 256.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, D. (2005). Tradicionalna religioznost u Hrvatskoj 2004.: između kolektivnoga i individualnoga, Sociologija sela, 43 (2), 303-338.

NIMROD. G., SHIRRA, A. (2016): The Paradox of Leisure in Later Life, Journal of Gerontology Series B: Psychological Sciences and Social Science, 71 (1), 106-111.

PERLMUTTER, M., HALL, E. (1992): Adult Development and Aging, Wiley, New York, pp. 584.

PODGORELEC, S. (2008): Ostarjeti na otoku – kvaliteta života starijega otočnog stanovništva, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb.

PODGORELEC, S., KLEMPIĆ BOGADI, S. (2013): Gradovi potopili škoje – Promjene u malim otočnim zajednicama, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb.

PODGORELEC, S., BARA, M. (2014): Žensko iskustvo starenja i migracije: pogled s otokâ, Migracijske i etničke teme, 30 (3), 379–404.

Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014-2020. (2015). Ministarstvo poljoprivrede.

SEFERAGIĆ, D. (2002). Selo između tradicionalne i virtualne zajednice u: Selo: izbor ili usud, (ur. Seferagić, D.), IDIZ, Zagreb, 11-33.

STOJKOVIĆ, A. (1990). Slobodno vrijeme: sadržaji i aspiracije, u: Promjene u svakodnevnom životu sela i grada, (ur. D. Seferagić), Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 161-181.

ŠTAMBUK, M. (1991). Društvene mijene ruralnog prostora Hrvatske. Sociologija sela, 111-114, 1-10.

ŠUVAR, S. (2005). Slobodno vrijeme u seoskoj sredini, Sociologija sela, 43 (4), 899-930.

ŽUPANČIĆ, M. (2002): Vitalni poljoprivrednici i drugi akteri u razvoju ruralnih područja, u: Selo: izbor ili usud, (ur. Seferagić, D.), IDIZ, Zagreb, 35-71.

Broj časopisa

Svezak 22 Br. 2 (2017)

Rubrika

Članci

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.