Znanstveni skup Otok Vir, Sveučilište u Zadru, Općina Vir, Zadar, Vir, 16. – 18. travnja 2015.

Sažetak

U organizaciji Sveučilišta u Zadru i Općine Vir od 16. do 18. travnja 2015. u Zadru i u Viru održan je interdisciplinarni znanstveni skup pod nazivom Otok Vir. Skup su pripremili uprava Sveučilišta u Zadru, tadašnji rektor prof. dr. sc. Ante Uglešić i posebice prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić te djelatnici Općine Vir na čelu s načelnikom Kristijanom Kapovićem.

Na skupu je sudjelovalo pedesetak znanstvenika, geografa, geologa, biologa, arheologa, povjesničara, demografa, prostornih planera, ekologa, ekonomista i filologa iz znanstvenih, kulturnih, prosvjetnih, crkvenih i drugih ustanova Zadra i Zagreba. Istraživači su iznijeli tridesetak znanstvenih radova s motrišta različitih znanosti sa svrhom obuhvatne obrade prostora otoka Vira. Rad skupa odvijao se kroz sekcijski i terenski dio.

Znanstveni skup o otoku Viru nastavak je sustavnih multidisciplinarnih istraživanja hrvatskoga otočnog prostora koja na tradicijama prvog sveučilišta u Hrvata iz 1396. potiče i provodi Sveučilište u Zadru od svoje obnove 2002. Do sada su u svrhu promicanja odgovarajućega svrhovitog i učinkovitog, suvremenog i budućeg razvitka hrvatskih otoka održani interdisciplinarni znanstveni skupovi o Ravi, Istu sa Škardom, Silbi i Velom Ratu na Dugom otoku te onomastički o Pašmanu, Ugljanu, Vrgadi, Murteru, Pagu, Kornatima i šibenskim otocima koji sadržajno zadiru i u geografska, arheološka, povijesna i pojedina druga područja. 

Umnogome osobit po svojem povijesno-zemljopisnom razvitku, položaju u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske i suvremenim prostornim procesima, otok Vir nakon izgradnje mostovne prometnice s kopnom zadarske regije obilježava brza preobrazba načina života, izgradnje, gospodarskog razvitka itd. Seoski otočni kulturni krajobraz spontano je prerastao u turističko-urbani jer je povezivanje mostom 1976. bitno izmijenilo nekadašnje značajke života i opstanka. Virani od prapovijesnih vremena ostvaruju susljedan suodnos s prirodnim datostima što dokazuje raznolika kulturna baština (liburnske gradine, antički ostatci, ostatci sakralnih objekata, utvrda Kaštelina, podmorski ostatci i dr.). Suvremene ubrzane promjene koje u oblikovanju specifičnoga litoralnog okoliša ostvaruje otočna zajednica, nakon dva desetljeća spontane i nerijetko neosmišljene izgradnje, sve više obilježava sustavno uređenje i gospodarenje prostorom radi omogućavanja učinkovitoga razvitka i kvalitetnoga života.

Radni dio skupa proveden je u šest sekcija (prirodoslovlje, arheologija i povijest, demografija, prostorno uređenje, gospodarstvo i kulturna baština). Izneseni su znanstveni rezultati s motrišta interdisciplinarnih (geografija), prirodoslovnih (geoloških, pedoloških, fllorističkih), humanističkih (arheoloških, povijesnih, iz povijesti umjetnosti, dijalektoloških, toponimijskih), društvenih (demografskih, gospodarskih) i tehničkih (urbanističkih) istraživanja. Oni će zasigurno biti korisni u osmišljavanju budućih koncepcija prostornoga, gospodarskoga i općega društvenog razvitka otočne cjeline Vira koja zaokružuje jednu katastarsku općinu, jedno statističko naselje s tri podcjeline (Vir, Lozice, Torovi) i jednu rimokatoličku župu. Poslije svake sekcije održana je kraća rasprava. Pojedinim su sudionicima u prikupljanju podataka, lociranju objekata i na druge načine pomogli stanovnici i drugi poznavatelji običaja i zbivanja na Viru, a ponajviše Općina Vir i njezini djelatnici kad god je zatrebalo. Skup je organizacijski i materijalno rezultat zalaganja i djelatnika Općine Vir.

 Otvorenje znanstvenog skupa održano je 16. travnja u 19 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru uz nazočnost brojnih sudionika te građana Vira i Zadra. Uvodnu riječ održao je prof. dr. sc. Damir Magaš, predsjednik organizacijskog odbora, a o važnosti skupa govorili su don Josip Lenkić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir, i prof. dr. sc. Ante Uglešić, tadašnji rektor Sveučilišta. Svečanost je prigodnim umjetničkim programom popratila klapa „Vir“.

U petak 17. travnja, u zgradi Općine Vir, nakon uvodnih riječi organizatora održane su radne sekcije. U sekciji prirodoslovlja koju je moderirao Josip Faričić prvi je izlagao Damir Magaš na temu Geografski položaj i prirodno-geografska osnova u funkciji razvoja otoka Vira, upozorivši na činjenicu različitih kartografskih prikaza Vira, povijesno nazivanog Ueru, Ura, starohrvatski Wyr te Punckta Urae, ili iskrivljeno Puntadura, kao poluotoka i otoka te istaknuo da Vir ima oko 2500 sunčanih sati u godini i klimatske uvjete pogodne za razvitak turizma i rekreacije. Za zemljopisni položaj važna je mostovna veza koja je Viru omogućila prestanak izolacije i odgovarajuće prometno uključivanje u sustav zadarskoga šireg regionalnog sustava, posebice kao dio Zadarske županije, u kojoj čini krajnji sjeverozapadni dio suvremenoga prostornog kompleksa zadarske urbane regije. Sanja Lozić i Denis Radoš u radu Klima otoka Vira razmotrili su značajke temperatura, oborina, vlažnosti i vjetrovitosti Vira, a Alan Moro, Valentina Britvić i Ljiljana Pavičić u radu Geologija otoka Vira osnove geološkog sastava, stratigrafije i tektonike otoka. Josip Terzić, Tihomir Frangen i Jasmina Lukač Reberski izlagali su na temu Hidrogeologija otoka Vira, posebice obradivši sve vodne resurse, a Dražen Perica i Kristina Krklec u raspravi Reljef otoka Vira govorili su o Viru kao morfološkom nastavku Ravnih kotara te istaknuli da je Vir sa svojim osobitostima iznimno privlačni prostor. Stjepan Husnjak obradio je tla otoka i njihovu važnost za razvitak poljoprivredne proizvodnje u radu Pedologija otoka Vira, a Marija Pandža i Milenko Milović proveli su istraživanje na temu Flora i vegetacija otoka Vira. Iznimno, u okviru ove sekcije održano je i predavanje Josipa Faričića i Mithada Kozličića Vir u pomorsko-geografskom sustavu Jadrana. Uz ostalo, predstavili su najstariji spomen Vira na zemljovidu iz oko 1530. godine, potom onaj iz 1830. kao prvu modernu kartu otoka s naznačenim sidrištima te inačicu pomorske karte iz 1893. godine s mnoštvom kartografskih podataka.

U drugoj sekciji, arheologiji, koju je vodio Damir Magaš, Smiljan Gluščević i Helga Zglav Martinac su u radu Arheološki nalazi u podmorju virskog akvatorija predstavili brojne arheološke nalaze u virskom priobalnom podmorju, a Mate Radović i Tomislav Fabijanić u radu Srednjovjekovni nalazi na Viru srednjovjekovne arheološke nalaze otoka. Najavljeno je i istraživanje Kristijana Jurana pod naslovom Zakupi otoka Vira od 14. do 17. stoljeća. Treću sekciju (povijest) vodio je Tado Oršolić koji je iznio i rad

Društveno-kulturne i gospodarske prilike na Viru od sredine 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata, s vrijednom građom, posebice o školstvu toga razdoblja. Jurica Vučetić predstavio je istraživanje Nove spoznaje o ratnim zbivanjima na Viru i Virskom moru u Drugom svjetskom ratu s iscrpnom građom o pomorskim sukobima njemačke i britanske mornarice, kao i sudbinama preživjelih članova posada bojnih plovila. Pavao Kero, u radu Prošlost župe Vir, obradio je crkvenu baštinu otočne župe i njezinih sakralnih objekata istaknuvši vrijednost pikside u Viru, djela zadarskih zlatara iz 14. stoljeća.

U okviru četvrte sekcije (demografija i prostorno uređenje) s moderatorom Matom Radovićem, Damir Grbas i Josipa Grbas izlagali su na temu Svjetionik Lanterna, Vir, o objektu značajnom za identitet otoka, pomorski promet, nautiku i signalizaciju odnedavno preuređenu u luksuznu turističku vilu. Grozdana Franov Živković iznijela je rezultate istraživanja Stanovništvo Vira prema matičnim knjigama 19. stoljeća istaknuvši da Vir ima glagoljske zapise iz 1698. godine te da je do početka 19. stoljeća imao porast broja stanovnika, osim pri kraju 18. stoljeća za teških zima, gladi i kuge.

Snježana Mrđen i Matea Jurica obradile su obilježja stanovništva i naselja otoka u radu Stanovništvo Vira – suvremeni demografski trendovi. Izneseni su podatci da je na otoku 1961. godine bilo više od 90 % autohtonog stanovništva, dok je pedeset godina kasnije taj postotak pao na 20 %. Desetljeće naseljavanja otoka do 2001. godine obilježilo je 95 % novog stanovništva iz Bosne i Hercegovine, a u sljedećem čak je 30 % novih stanovnika došlo iz Njemačke uz 43,5 % stanovnika iz Bosne i Hercegovine. Nives Kozulić, Dolores Barić i Stjepan Gverić u raspravi Prostorno uređenje otoka Vira iznijeli su problematiku suvremenog rasta i širenja Vira s motrišta prostornog planiranja uputivši na urbanu transformaciju otoka i njegovu prenaglašenu stigmatizaciju.

U subotu 18. travnja prvo je predstavljen rad Marije Pandža i Milenka Milovića Flora i vegetacija otoka Vira s iscrpnom građom bogatog sastava biljnih zajednica otoka. Rad je nastavljen s izlaganjima pete sekcije (gospodarstvo) koju je vodio Denis Radoš. Ante Blaće predstavio je istraživanje Razvoj kulturnog krajolika otoka Vira, zaključivši da je do prije četrdesetak godina virski krajolik bio ruralni, tj. poljoprivredni s prevladavajućim pašnjacima, a danas je kombinacija urbano-turističkog krajolika te prirodnog u obnovi. Ana Pejdo predstavila je istraživanje Biciklistički promet u kontekstu razvoja turizma, Jadranka Brkić-Vejmelka Doprinos turizma održivom razvitku otoka Vira, a najavljeno je i istraživanje Božene Krce Miočić i Gabrijele Vidić pod naslovom Specifični oblici turizma na Viru. 

U okviru šeste sekcije skupa koju je moderirala Ana Pejdo predstavljena je kulturna baština otoka s predavanjima Josipa Lisca i Josipa Galića Govor otoka Vira, Vladimira Skračića i Nataše Šprljan Toponimija otoka Vira, Nikole Vuletića Virska ihtionimija i Ane Bašić Alerić Povijesno graditeljstvo na Viru. Nakon izlaganja sudionici su s virskim domaćinima obišli otok Vir te uz druženje u „Villi Lanterni“ u svečanoj atmosferi zaključili da će sudionici skupa rezultate svojih istraživanja, koji će činiti poglavlja monografije Otok Vir, u pisanom obliku dostaviti u roku od mjesec dana te da će glavni urednik biti Damir Magaš.

Navedena znanstvena istraživanja otoka Vira ostvarena su u okviru temeljne znanstvene djelatnosti ustanova u kojima djeluju istraživači, dijelom u sklopu pojedinih znanstvenih istraživačkih projekata, a dijelom i samostalno, uz njihov znanstveni rad, kao doprinos ovom skupu ili vlastitu istraživačkom zanimanju. Premda sekcije nisu metodološki, obujmom, pa i znanstvenom razinom ujednačene s obzirom na različite metodološke predloške pojedinih znanstvenih disciplina, vremenske i druge mogućnosti pojedinih autora, ipak je prepoznatljiva ostvarena konzistentnost, važnost i težnja za što većom sveobuhvatnošću spoznaja o Viru.

Skup je, na primjeru otoka Vira, privukao pozornost zainteresiranih za problematiku hrvatskih otoka i priobalja, njihov prostor, prošlost, sadašnjost i budućnost, njihov govor, imena, kulturnu baštinu i drugo. Nove znanstvene spoznaje, zanimljivi podatci, slikovni i drugi grafički prilozi o otoku Viru privukli su brojno slušateljstvo i dodatni su poticaj novim istraživanjima ne samo o Viru nego i o drugim otocima i prostorima hrvatskog krša i priobalja.