Osnovna prirodno-geografska obilježja otoka Premude u zadarskom arhipelagu

Autor(i)

  • Damir Magaš Filozofski fakultet u Zadru
  • Josip Faričić Filozofski fakultet u Zadru
  • Maša Surić Filozofski fakultet u Zadru

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.151

Sažetak

Otok Premuda (8.61 km2) nalazi se u SZ dijelu Zadarskog arhipelaga, u južnohrvatskom(dalmatinskom) otočju. U sklopu projekta geografske obrade malih hrvatskih otoka, ovdje suobrađena obilježja njegove prirodne osnove. Analizirani su položaj, veličina i obuhvat,geološki sastav i građa, geomorfološke, klimavegetacijske, pedološke, hidrogeografske značajke i živi svijet. Istaknuti su: važnost karbonatne građe, povoljne klimatske značajke (padaline, temperature, vjetrovi i sl.), nestašica vode, značenje autohtone vegetacije. Posebna pažnja u radu pridaje se obilježjima mora oko otoka (fizički, kemijski i biološki parametri). Naseljenost i vrednovanje otoka ovisili su o prirodnogeografskim potencijalima, a i suvremene mogućnosti razvoja zasnivaju se na njima. Rad daje i iscrpnu literaturu dosad objavljenih i neobjavljenih tekstova koji tretiraju ovaj otok o kome je do sada u geografiji malo posebno pisano.

Reference

Š. BATOVIĆ (1973.): Prapovijesni ostaci na zadarskom otočju, Diadora, sv. 6, Zadar, 5-165.

M. BULJAN, M.ZORE-ARMANDA, (1966), Hidrografski podaci za Jadransko more sabrani u razdoblju 1952-1964, Acta Adriatica, Vol.XII(1), Split,., str. 384-429;

V. CVITANOVIĆ (1954.): Otoci Iž i Premuda, Radovi IJAZU u Zadru, sv. 1, 101-103.

A. R. FILIPI (1960.): Kretanje broja stanovnika zadarskog otočja, II. dio, Radovi IJAZU u Zadru,

sv. 6-7, 145-147.

A. KALOGJERA (1996.): Pejzaž kao bitan fizičko-geografski element u prostornom planiranju,

Geoadria, sv. 1, 47-58.

D. KRALJEV et al. (1995.): U okrilju sunca i mora. Klimatska monografija Zadra, Zadar.

D. MAGAŠ (1977.), Vir. Prilog geografskim istraživanjima u zadarskoj regiji, Radovi Zavoda

JAZU, 24/1977, Zadar, str. 5-51.

D. MAGAŠ (1981), Molat. Prilog geografskim istraživanjima u zadarskoj regiji, Radovi Zavoda

JAZU 27-28/1981, str. 355-420.

D. MAGAŠ (1984.): Geografski položaj i osnovna prirodno-geografska obilježja otoka Pašmana, Geografski glasnik, 46, Zagreb, 53-71.

D. MAGAŠ (1996.): Županija Zadarsko-kninska, Zadar.

D. MAGAŠ (1997.): Hrvatski otoci - glavne geografske i geoplitičke značajke, Radovi Filozofskog fakulteta RPZ, sv. 35, 349-359.

D. MAGAŠ (1998.): Osnove geografije Hrvatske, skripta, Zadar, 241.

D. MAGAŠ - A. R. FILIPI (1983.): Otok Sestrunj u zadarskom arhipelagu, Zadar. Meteorološki godišnjak II (Padavine), Savezni hidrometeorološki zavod, Beograd, 1961.-85.

Nacionalni program razvitka otoka, Ministarstvo obnove i razvitka, Zagreb, 1997.

Grupa autora, Osnovna geološka karta 1:100 000, listovi i tumač L 33-126, Silba i L 33-138,

Molat, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1967., Savezni geool. zavod, Beograd, 1973.

I. RUBIĆ (1928.): Naši otoci na Jadranu, Split.

V. SKRAČIĆ (1996.): Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, Zadar - Split.

N. STRAŽIČIĆ (1981.): Otok Cres, Prilog poznavanju geografije naših otoka, Otočki ljetopis,

Cres-Lošinj 4, Mali Lošinj, 1981.

N. STRAŽIČIĆ (1987.): Prirodno-geografske značajke kao poticajni i ograničavajući faktori razvoja jadranskih otoka, Pomorski zbornik, sv. 25, 39-55.

N. STRAŽIČIĆ (1997.): Cresko-lošinjsko otočje - geografska obilježja, Geogr. hor., 2, 63-86.

M. TEŠIĆ (1974.): Fizičko-geografske karakteristike zadarskog arhipelaga kao baza privrednog razvitka, Zadarsko otočje - Zbornik, Zadar, 353-380.

Topografska karta 1 : 50 000, Vojnogeografski institut, Beograd, 1969., list Silba 1.

Zemljopisni atlas Republike Hrvatske, Leksikografski zavod Miroslava Kreleže, Zagreb, 1993.

Preuzimanja

Broj časopisa

Svezak 4 Br. 1 (1999)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.