Suvremena geografska problematika otoka Lopuda i Koločepa

Autor(i)

  • Martin Glamuzina Filozofski fakultet u Zadru
  • Nikola Glamuzina Filozofski fakultet u Zadru

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.152

Ključne riječi:

stanovništvo, depopulacija, gospodarstvo, otoci

Sažetak

Tema ovog rada je geografska problematika otoka Koločepa i Lopuda u južnodalmatinskomdijelu Hrvatske. Obrađuje se u okviru projekta Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka. Najveća pažnja posvećena je suvremenim problemima depopulacije i slabog gospodarskog razvoja koji predstavlja poseban problem za demografsko oživljavanje otoka.

Reference

CVETKOVIĆ, LJ. (1986): Mljet nacionalni park, Stvarnost, Zagreb.

CVJETKOVIĆ, A. (1988): Elafiti – jelenji otoci, Turistička naklada, Zagreb.

KORENČIĆ, M. (1979): Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857.-1971., JAZU, k. 54, Zagreb.

Popis stanovništva i stanova 1971., Knjiga VIII – pol i starost, I deo, Rezultati po naseljima i opštinama, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1973.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 1981. godini, Rezultati po naseljima, Tabela 193. usporedni pregled broja stanovnika i domaćinstava 1948., 1953. i 1981. i stanova 1971. i 1981.,

Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1986.

Popis stanovništva 1991., Dokumentacija 881, Stanovništvo prema narodnosti po naseljima, Republički zavod za statistiku, Zagreb, 1992.

Popis stanovništva 1991., Dokumentacija 882, Stanovništvo prema spolu i starosti, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1994.

RAIĆ, V., AHAC, A., PAPEŠ, J., SESAR, T., GOLO, B. (1982): Osnovna geološka karta 1:100000, list Ston (karta i tumač), Savezni geološki zavod, Beograd.

Skupina autora (1989): Dugoročni program razvoja Elafita, Skupština općine Dubrovnik, Dubrovnik.

VRESK, M. (1983): Neka obilježja urbanizacije SR Hrvatske 1981., Radovi, 17-18, Zagreb, 39-53.

Preuzimanja

Broj časopisa

Svezak 4 Br. 1 (1999)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.