Prilog poznavanju geografskih obilježja otoka Paga
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.153Ključne riječi:
Pag, geografska obilježja, stanovništvoSažetak
Tema članka je geografska problematika otoka Paga u zadarskoj regiji Južne Hrvatske(Dalmacija). Autor posebno obrađuje geografski položaj, veličinu i obuhvat, fizičkogeografskaobilježja (geologiju, geomorfologiju, speleološke značajke, klimu, kopnene vode imore, biljni pokrov, tla) te socio-geografska obilježja. Posebno se razmatrju historijskogeografski uvjeti razvoja i naseljenosti od najstarijih vremena do danas. Kretanje broja stanovnika pokazuje stalan pad u sve tri jedinice na otoku, Pagu, Povljani i Novalji 1948. -1981. Popis stanovništva 1991. bilježi porast broja stanovnika. Strukture stanovništvauglavnom pokazuju nepovoljna obilježja. Završni dio rada obuhvaća značajke gospodarstva idruštvene nadgradnje. Ovčarstvo, turizam i lokalna industrija pokazuju najviše vitalnosti. Autorposebno razmatra perspektive i dileme otočkog razvoja u složenim uvjetima administrativnepodjele na dvije županije.
Reference
BATOVIĆ, Š. (1973): Prehistoric remains in the Zadar group of islands, Diadora, Vol.6, Zadar, 1973, pp. 5-171.
FILIPI, A. R. (1984): Hydronomy of the Zadar islands, Onomastica Jugoslavica, 11, JAZU, Zagreb, pp. 111-155
GRAČANIN, M. (1935): Pedologic study of the island of Pag, Messenger for forest tests 4,
Zagreb, 1935, pp.107-181.
HORVATIĆ, S. (1933): Contributions to the flora of the Pag island, Natural-Scientific Researches JAZU, vol. 18, Zagreb.
HORVATIĆ, S. (1934): Flora and Vegetation of the Pag island, Natural. Researches JAZU, vol.19, Zagreb.
HORVATIĆ, S. (1963): Map of the Vegetation of the Pag island with general review of vegetational units of the Croatian Littoral, Nat. Res. JAZU, vol. 33, Acta Biologica IV, Zagreb.
ILAKOVAC, B. (1982): Roman aqueduct in the region of north Dalmatia, Zagreb.
KORENČIĆ, M. (1979): Settlements and Population of SR Croatia 1857-1971, Works JAZU, 54, RZSH, Zagreb, pp. 508-510, 576-578.
MAGAŠ, D. (1993): Povijesno-zemljopisne osnove razvoja Nina i problemi njegove suvremene valorizacije, ZHAZU, Zadar.
MAGDALENIĆ, A. (1974): Works on Water Exploring in the island of Pag, Proceedings of the RGN Faculty, University of Zagreb on the occasion of 35 years of work 1939-1974, Zagreb;
MAGDALENIĆ, A. (1984): Hydrogeology of the island of Pag, Karst of Yugoslavia, 10/6, Zagreb, pp. 119-137
PERIČIĆ, Š. (1989): On economic life of the Pag island in the 19th and at the beginning of the 20th
century, Geografski glasnik 51, Zagreb.
ROGIĆ, V. (1963): Fizionomska i funkcionalna regionalizacija Hrvatske, Geogr. gl., 25, Zagreb.
ROGIĆ, V. (1972): Velebitska primorska padina, Radovi Geogr. inst. Sveučilišta u Zagrebu, sv. 2. Zagreb
ROGIĆ, V. (1972): Regionalno-geografski aspekt paške komune, Geogr. gl. , 33-34, Zagreb.
ROGIĆ, V. (1983): Nacrt uvjetno-homogene regionalizacije SR Hrvatske, Geogr. gl., 45, Zagreb.
ROGLIĆ, J. (1984): Hrvatska, Enciklopedija Jugoslavije, 5, JLZ "M. Krleža", Zagreb, 213-228.
ROGLIĆ, J. (1984): Znanstvene osnove dugoročnog razvoja Hrvatske, Prostor i čovjekova okolina, 27, Zagreb.
RUIĆ, M. L. (1780): Delle Riflessioni Storiche Sopra lantico Stato Civile e Ecclesiastico della Citta e Isola di Pago o sia dell antica Gissa, Pag, State Archiv in Zadar.
STICOTI, P. (1940): Pago "Serta Hoffilleriana", Zagreb.
SUIĆ, M. (1953): Pag, Zadar.
SUIĆ, M. (1981): Pag, Maritime Encyclopedia, vol. VI, JLZ, Zagreb 1981, pp. 660-666.
SUIĆ, M. (1981): Antique town of the east Adriatic, SNL, Zagreb.
TEŠIĆ, M. (1974): Physical-geographical characteristics of the Zadar archipelago as a base of economic development, Zadar group of islands, Proceedings, Zadar, p. 366 .
VIDAS-POSEDEL, Z. (1960): Pag, contribution to the knowledge of the problems of the island settlements, Geografski glasnik, 22, Zagreb, 1960, p. 74.
Preuzimanja
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
