Granica Mađarske i Hrvatske na starim kartama

Autor(i)

  • Dragutin Feletar Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
  • Martin Glamuzina Filozofski fakultet u Zadru

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.164

Ključne riječi:

granica, Hrvatska, Mađarska, Međimurje, Baranja, Drava, Mura, državno razgraničenje

Sažetak

U članku je data makro i mikroanaliza razvoja graničnih odnosa između Hrvatske iMađarske kroz povijest. Osobito se govori o položaju Međimurja, Prekodravlja i Baranje naovoj staroj europskoj granici. Takoder je analizirana promjena toka Drave u funkciji državnegranice. Granična linija Hrvatske i Mađarske odgovarajuće je registrirana i na starimgeografskim kartama kroz povijest.

Reference

BILANDŽIĆ D. i dr. (1991): Hrvatska između rata i samostalnosti, Zagreb.

ČANKOVIĆ D. (1976): Stari atlasi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci i Metropolitani, Zagreb.

FELETAR D. (1989): Podravina I, Koprivnica.

FELETAR D. (1968): Iz povijesti Međimurja, Čakovec.

FELETAR D. (1976): Prekodravlje – osnovne osobine demografskog razvoja, Podravski zbornik 10, Koprivnica.

BLAŠKOVIĆ V. (1976): Osobitosti Drave i naše granice u Podravini, Podravski zbornik 2, Koprivnica.

MARKOVIĆ M. (1875): Razvitak kartografskih upoznavanja današnjih jugoslavenskih zemalja, Zagreb.

SRKULJ S. (1937): Hrvatska povijest u devetnaest karata, Zagreb.

SOMOGYI A. (1911): Repas Kurelet törtenete, Budapest.

SZATHMARY T. (1987): Descriptio Hungariae (1477-1600), Budapest.

PANDŽIĆ A. (1987): Stare karte i atlasi Povijesnog muzeja Hrvatske, Zagreb.

VEČ H. (1941): Zemljošna pripadnost Gole, Gotalova i Ždale Hrvatskoj, Mjesečnik Hrvatskog pravničkog društva 6-8, Zagreb.

VEČENAJ-TIŠLAROV I. (1989): Tajne dvorca Pepelare, Gola.

Preuzimanja

Broj časopisa

Svezak 6 Br. 1 (2001)

Rubrika

Pregledni rad

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.