Otok Lavdara - Prilog povijesno-geografskim istraživanjima zadarskih otoka
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.167Ključne riječi:
Lavdara, Sali, Kornati, povijesno-geografska obilježjaSažetak
Predmet članka o otoku Lavdari u zadarskom arhipelagu Južne Hrvatske prvenstveno supovijesno-geografske odrednice njegova razvoja. Autor obrađuje osnovna geografska obilježja,pojedine prirodno-geografske specifičnosti (reljef, klimu, vode, speleološke objekte i sl.), alinajviše je pažnje posvetio interpretaciji arhivske građe otoka koja je izvrsno poslužila zavrijedan povijesno-geografski retrospekt razvoja i vrednovanja ovog malog otoka u k. o. Sali(Dugi otok). Rad je primjer mikrogeografske i povijesne analize prvenstveno gospodarskihmogućnosti iskorištenja otoka (kamenarstvo, poljodjelstvo, stočarstvo).
Reference
ALMAGIA, R. (1944.): Monumenta cartografica Vaticana, vol. I. Città del Vaticano, Tab. XIV, XVII, XX.
ANTOLJAK, S. (1949.): Zadarski katastik 15. stoljeća, Starine JAZU sv. 42, Zagreb.
ATEMS, C. (1930.): Myriapoda, Prirodoslovna istraživanja sjeverno dalmatinskog otočja, I, Dugi i Kornat, Prirodoslovna istraživanja Kraljevine Jugoslavije, sv. 16, Zagreb.
BATOVIĆ, Š. (1973.): Prapovijesni ostaci na zadarskom otočju, Diadora, sv. 6, Zadar.
BIANCHI, C, F. (1879.): Zadar cristiana, sv. II, Zadar.
FILIPI, A.-R. (1976.): Iz prošlosti kornatskog ribolova. Radovi Centra JAZU u Zadru 22-23.
FISKOVIĆ, C. (1959.): Zadarski sredovječni majstori, Split.
FRIGANOVIĆ, M., (1978.): Lavdara, Pomorska enciklopedija JLZ, 4, Zagreb, 620.
GUNJAČA, S. (1949.): Repertorim actuum Antonii de Zandonatis olim publici et iurati notarii Iadre, Starine JAZU, 42., Zagreb.
HADŽI, J. (1930.): Scorpiones, Prirodoslovna istraživanja sjeverno dalmatinskog otočja, I, Dugi i Kornat, Prirodoslovna istraživanja Kraljevine Jugoslavije, sv. 16, Zagreb.
HIRTZ, M. (1930.): Vertebrata, Prirodoslovna istraživanja sjeverno dalmatinskog otočja, I, Dugi i Kornat, Prirodoslovna istraživanja Kraljevine Jugoslavije, sv. 16, Zagreb.
KUŠĆER, L. (1930.): Mollusca, Prirodoslovna istraživanja sjeverno dalmatinskog otočja, I, Dugi i Kornat, Prirodoslovna istraživanja Kraljevine Jugoslavije, sv. 16, Zagreb.
MADIRAZA, F. (1911.): Storia e costituzione dei comuni Dalmati, Split.
MAGAŠ, D., FILIPI, A.-R. (1983.): Sestrunj, Zadar.
PAVALEK, I. (1930.): Vaskularna flora, Prirodoslovna istraživanja sjeverno dalmatinskog otočja, I, Dugi i Kornat, Prirodoslovna istraživanja Kraljevine Jugoslavije, sv. 16, Zagreb.
PIPLOVIĆ, S. (1978.): Rad Luke Garanjina na unapređenju agrikulture u Dalmaciji, Radovi Centra JAZU u Zadru, sv. 25/1978.
REIMOSER, E. (1930.): Aranea, Prirodoslovna istraživanja sjeverno dalmatinskog otočja, I, Dugi i Kornat, Prirodoslovna istraživanja Kraljevine Jugoslavije, sv. 16, Zagreb.
SKOK, P. (1959.): Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, I. Zagreb.
SMODLAKA, J. (1950.): Imena mesta i meštana na tlu Jugoslavije, Prilog Vjesniku za arheologiju
i historiju dalmatinsku, sv. 52, Split.
STRGAČIĆ, A. M. (1954.): Upadi osmanskih gusara u predjele zadarskih otoka, Posebni otisak iz “Zadarske revije” god. II/4 i god. III/1, ZadarI. Milčetić, Hrvatska glagoljska bibliografija, Starine XXXIII, Zagreb.
Preuzimanja
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
