Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu

Autor(i)

  • Ivana Crljenko Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.168

Ključne riječi:

dobna struktura, rekreacijski pejzaž, zelene površine, Grad mladih, vikendaštvo, Dubrava

Sažetak

Osnovno polazište rada jest premisa da su demografska obilježja stanovništva koje svakodnevno izgrađuje i konzumira prostor i kulturni pejzaži povezani, odnosno da se demografska slika u većoj ili manjoj mjeri može iščitati u kulturnim pejzažima gradova. Od svih demografskih struktura, u hrvatskim se urbanim pejzažima ponegdje više, a ponegdje manje mogu iščitati dobna, obrazovna, vjerska, ekonomska i etnička/narodnosna struktura, dok su rasna i rodna struktura gotovo nezapažene. U ovom se radu analizira odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža zagrebačke istočne periferije – Dubrave. Najprije se statističkom analizom upućuje na prošlo i trenutačno stanje dobnog sastava te trend starenja Dubravčana. U nastavku se deskriptivnom i/ili statističkom analizom nekih elemenata rekreacijskog pejzaža u Dubravi, poput zelenih površina, dječjih i sportskih igrališta, javnih vrtova, sportskih centara, Grada mladih i vikendica, utvrđuje suvremeno stanje u pejzažu. S obzirom na dominantan proces ubrzanog starenja stanovništva Dubrave, uočen je nesrazmjer između potreba za rekreacijom ostarjeloga stanovništva i realnoga stanja u prostoru. Nedostatak rekreacijskih sadržaja očit je ne samo za stariju populaciju, nego i za mlađu, a razlozi tomu najčešće su povezani s nedostatkom financijskih sredstava i u nekim slučajevima višom razinom odlučivanja od one gradskih četvrti. Izdvojena su dva podtipa rekreacijskog pejzaža: sportsko-rekreacijski i vikendaški pejzaž.

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

01.12.2013.

Broj časopisa

Svezak 18 Br. 2 (2013)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.