Utjecaj vjetra na organizaciju jedrenjačke plovidbe na hrvatskom dijelu Jadrana
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.21Ključne riječi:
bura, jugo, maestral, Jadransko more, jedrenjačka plovidbaSažetak
U radu se analiziraju obilježja glavnih vjetrova na hrvatskom dijelu Jadrana i njihov učinak na organizaciju jedrenjačke plovidbe od prapovijesti do sredine 19. stoljeća. Područje proučavanja podijeljeno je na sjeverni, srednji i južni Jadran, a obilježja triju prevladavajućih vjetrova – bure, juga i maestrala – promatrana su kroz četiri klimatološka godišnja doba i godišnji prosjek za osamnaest glavnih meteoroloških i klimatoloških postaja. Dobiveni podatci dovedeni su u vezu s arheološkim nalazima s istočne obale Jadrana te historiografskim zapisima koji svjedoče o jedrenjačkoj plovidbi tim prostorom. Korištene historiografske zapise čine putopisna svjedočenja i neki od prvih peljara pisanih kao pomoć pri navigaciji istočnim Jadranom. Cilj rada je utvrđivanje korelacije između rekonstruiranih plovidbenih ruta iz razdoblja kada su informacije o prostoru i prostornim pojavama i procesima, u ovom slučaju vjetru, prikupljane opažanjem i suvremenih izmjerenih podataka. Nastojalo se utvrditi na koji je način na organizaciju plovidbe uvjetovanu vjetrom utjecao napredak tehnologije u obliku poboljšanja konstrukcijske izvedbe plovila i navigacijske opreme.Reference
Bertotti, L., Cavaleri, L. (2009): Wind and wave predictions in the Adriatic Sea, Journal of Marine Systems, 78, 227-234.
Bilić, T. (2012): Smjer vjetra – jedan od problema u antičkoj plovidbi Jadranom, Pomorstvo: Scientific Journal of Maritime Research, 26 (1), 81-93.
Brusić, Z. (1970): Problemi plovidbe Jadranom u prethistoriji i antici, u: Pomorski zbornik, 8, Zadar, 549-568.
Brzović, N. (2001): Razvoj olujnih vjetrova na Jadranu, u: Jadranska meteorologija, 49, Zagreb, 33-44.
Castro, F., Ciciliot, F., Fonesca, N., Vacas, T. (2008): A Quantitative Look at Mediterranean Lateen- and Square-Rigged Ships (Part 1), The International Journal of Nautical Archaeology, 37 (2), 347-359.
Cvitanović, A. (2002): Geografski rječnik, Hrvatsko geografsko društvo – Zadar, Hrvatsko geografsko društvo – Zadar, Matica hrvatska Zadar, Filozofski fakultet Zadar Zadar, pp. 685.
Champbell, I. C. (1995): The Lateen Sail in World History, Journal of World History, 6 (1), 1-23.
Gelo, B. (2010): Opća i pomorska meteorologija, Sveučilište u Zadru, Zadar, pp. 614.
Faričić, J. (2012): Geografija srednjodalmatinskih otoka, Sveučilište u Zadru i Školska knjiga, Zadar, Zagreb, pp. 515.
Faričić, J. (2014): The Significance of the Croatian Coastline in the Network of European Pilgrim Routes, u: Pilgrimage and Sacred Places in Southeast Europe: History, Religious – Tourism and Contemporary Trends, (ur. Katić, M., Klarin, T., McDonald M.), Lit Verlag, Berlin, 25-47.
Faričić, J. (2015): Dolasci sv. Franje Asiškog na hrvatsku obalu u kontekstu pomorsko-geografskog sustava Jadrana, Kačić, 46-47, 67-90.
Faričić, J., Mirošević, L. (2017): Carta di cabotaggio del Mare Adriatico (1822–1824): A Turning-Point in the Development of Adriatic Maritime Cartography, Imago Mundi, 69 (1), 99-111.
Ferrarese, S. Cassardo, C., Elmi, A., Genovese, R., Longhetto, A., Manfrin, M., Richiardone, R. (2009): Air-sea interactions in the Adriatic basin: simulations of Bora and Sirocco wind events, Geofizika, 26 (2), 157-170.
Gluščević, S. (1994): Brodolomi i brodarenje na istočnoj obali Jadrana od prapovijesti do 19. stoljeća, Kaštelanski zbornik, 4, 25-58.
Heimann, D. (2001): A model-based Wind Climatology of the Eastern Adriatic Coast, Meteorologische Zeitschrift, 10 (1), 5-16.
Ivančan-Picek, B., Jurčec, V., Drvar, D. (2006): On the Causes of Adriatic Jugo Wind Variations, Hrvatski meteorološki časopis, 41, 21-32.
Katalinić, M., Ćorak, M., Parunov, J. (2015): Analysis of wave heights and wind speeds in the Adriatic Sea, u: Maritime Technology and Engineering, (ur. Guedes Soares, C., Santos, T. A.), Taylor & Francis Group, London, 1389-1394.
Kozličić, M. (1990): Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku, Književni krug, Split, pp. 417.
Kozličić, M. (1995): Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana, AGM, Zagreb, pp. 390
Kozličić, M. (1997): Plovidba Jadranom 14.-16. stoljeća u putničkim izvješćima, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 35, 257-279.
Kozličić, M. (2006): Istočni Jadran u djelu Beautemps-Beaupréa, Hrvatski hidrografski institut, Split, pp. 496.
Kozličić, M., Faričić, J., Uglešić, S. (2012): Geografska osnova navigacije Velebitskim kanalom prema Senjskom peljaru iz 1639. godine, Geoadria, 17 (1), 45-71.
Lukšić, I. (2004): Neki odnosi između zmorca, etezije i atmosferskog poremećaja, Hrvatski meteorološki časopis, 39, 121-133.
Magaš, D. (2013): Geografija Hrvatske, Sveučilište u Zadru i Meridijani, Zadar i Samobor, pp. 597.
Marieni, G. (1830): Portolano del Mare Adriatico, Compilato sotto la Direzione dell'Istituto geografico militare dell'I. R. Stato maggiore generale, Dal capitano Giacomo Marieni, Dall'Imperiale regia stampera, Milano, pp. 601.
Novak, D., Lapaine, M., Mlinarić, D. (2005): Pet stoljeća geografskih i pomorskih karata Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, pp. 467
Pandžić, K., Weigel, K., Lisko, T. (2005): Wind Roses for Several Onshore-Offshore Profiles at the Eastern Adriatic Coast, Hrvatski meteorološki časopis, 40, 620-622.
Pavić, M. (2000): Plovidbena ruta sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 42, 173-194.
Pavić, M. (2003): Plovidbena ruta srednjim i južnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 45, 153-199.
Pavić, M. (2007): Prilog poznavanju hodočasničkih putovanja od Venecije do Svete Zemlje u XVI. stoljeću, Croatica Christiana Periodica, 59, 33-47.
Peljar I., Jadransko more – istočna obala, Hrvatski hidrografski institut, Split, 1999., pp. 496.
Penzar, B., Penzar, I., Orlić, M. (2001): Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana, Nakladna kuća Dr. Feletar, Zagreb, pp. 258.
Riđanović, J. (2002): Geografija mora, Hrvatski zemljopis – Naklada Dr. Feletar, Zagreb, pp. 214
Stražičić, N. (1989): Pomorska geografija Jugoslavije, Školska knjiga, Zagreb, pp. 311.
Šegota, T., Filipčić, A. (1996): Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb, pp. 471.
Šešelj, L. (2009): Promunturium Diomedis: Svetište na rtu Ploča i jadranska pomorska trgovina u helenističkom razdoblju, Doktorska disertacija, Poslijediplomski studij Povijest hrvatskog pomorstva, Sveučilište u Zadru, Zadar, pp. 674.
Vučetić, M., Vučetić, V. (2002): Vrijeme na Jadranu – meteorologija za nautičare, Fabra d.o.o., Zagreb, pp. 129.
Wilson, R. M. (2010): The Physics of Sailing, JILA and Department of Physics, University of Colorado, Boulder, Colorado, USA.
Zore-Armanda, M. (2000): Razvoj fizičke oceanografije na Jadranu, Pomorski zbornik, 38, 301-331.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
