Historijsko-geografski kontekst nastanka Lučićeve karte Illyricum hodiernum

Autor(i)

  • Dubravka Mlinarić Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
  • Josip Faričić Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru, Zadar
  • Lena Mirošević Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru, Zadar

DOI:

https://doi.org/10.15291/geoadria.247

Ključne riječi:

karta, kartografija, geografija, Ivan Lučić, Hrvatska

Sažetak

U radu se razmatra prva integralna karta hrvatskih povijesnih regija koja je izrađena u drugoj polovici 17. st. Rukopisnu inačicu te karte za potrebe Papinskoga ilirskoga (hrvatskog) zavoda svetog Jeronima u Rimu nacrtao je Pietro Andrea Buffalini 1663. Ta karta je zatim, uz odgovarajuće izmjene, otisnuta pod naslovom Illyricum hodiernum u Lučićevu historiografskom djelu De Regno Dalmatiae et Croatiae te u Blaeuovu atlasu Atlas Maior sive Geographia Blaviana 1668. Sudeći prema sadržaju tih karata i političkim okolnostima u kojima su nastale, oblikovanju njihova sadržaja najviše je pridonio hrvatski polihistor i kartograf Ivan Lučić. On je kao vrsni poznavatelj povijesti i geografije Hrvatske vlastiti kartografski imaginarij pretočio u kartografsku sintezu u obliku pregledne karte koja je nastala na temelju kompilacije sadržaja starijih karata i na temelju osobnih istraživanja. Kartom je ponajprije htio jasno pokazati koji se prostor u duhu reformnokatoličkog ilirizma podrazumijeva tadašnjim Ilirikom, odnosno Hrvatskom, a ujedno iskoristiti mogućnost koju karta kao kodirana slika geografske stvarnosti ima kada je potrebno predočiti prostorne odnose u kontekstu historijsko-geografskog pregleda razvoja Hrvatske.

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

01.12.2012.

Broj časopisa

Svezak 17 Br. 2 (2012)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju  neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih  dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih  istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.